Sindikat doktora medicine objavio je zabrinjavajuće podatke o broju medicinskih radnika koji su se prijavili na javni poziv Ministarstva javne uprave za raskid ugovora o radu. Na poziv se javilo 296 ljekara i medicinskih radnika, što je najveći broj u javnom sektoru. Prema podacima Ministarstva javne uprave, na javni poziv za sporazumni raskid radnog odnosa uz isplatu otpremnine ukupno se prijavilo 1.752 zaposlena. Sporazumni raskid radnog odnosa realizuje se u okviru Plana optimizacije javne uprave 2018–2020. kako bi se smanjili troškovi iz budžeta i umanjio broj zaposlenih.

Prema poslednjim podacima Ministarstva zdravlja, Crnoj Gori nedostaje oko 200 ljekara i preko 300 medicinskih sestara. Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić kazala je za „Dan“ da ne znaju tačno koliko je doktora tražilo odlazak uz isplatu otpremnine, ali da među njenim kolegama vlada veliko nezadovoljstvo zbog niskih zarada i odnosa državnih institucija prema tom pozivu. Ona je kazala da doktori medicine u Crnoj Gori primaju 550 eura, specijalisti 650, a supspecijalisti oko 700 eura.

– Nezadovoljstvo zdravstvenih radnika je ogromno, što potvrđuje i činjenica da je najveći broj zaposlenih u sektoru zdravstva izrazio spremnost da napusti radno mjesto. Suočavamo se i sa problemom da nam se na konkurse na ključnim specijalizacijama ne javljaju kandidati. Ovo je posledica činjenice da ljekar specijalista ima platu nižu od zaposlenog na rampi tunela Sozina i drugih javnih preduzeća – ističe Popović Samardžić.

Ona je kazala da Vlada treba da omogući povećanje plata ljekarima za 300 eura i da se potrudi da, umjesto sredstava za luksuz funkcionera, novac ode onima koji spasavaju živote građana.

– Imamo situaciju da je već preko 150 doktora napustilo zdravstveni sistem prethodnih pet godina. Ako mi ne možemo da obezbijedimo 15 do 20 miliona eura za povećanje plata od 300 eura neto, onda se pripremite da izdvojite 50 miliona ili više za liječenje sa strane i za dovođenje doktora sa strane. Svi mladi doktori uče njemački jezik. Sigurni smo da će naš predlog naići na otpor pojedinih struktura iz prostog razloga što naš predlog zahtijeva postavljanje prioriteta. Dakle, možda bude potrebe za preusmjeravanjem novca sa nekih budžetskih stavki kao što su službena vozila i vozači, službeni telefoni, službena putovanja, kupovina stanova za potrebe javnih funkcionera, dodjela 13. plate u organima javne uprave, dodjela varijabile, dodjela naknadi za prisustvo u radnim tijelima i komisijama, na stavku „zarade za doktore medicine“. Odgovorne mjere nekad za same partije znaju biti nepopularne, ali ne treba zanemariti činjenicu da je sa aspekta društvene perspektive isplativije donositi odgovorne odluke nego popularne. U trenutku kada imamo najviše službenih vozila i službenih vozača, kao i najviše mobilnih telefona srazmjereno veličini države, smatramo da je i za samu Vladu značajno da se izađe u susret opravdanim zahtjevima Sindikata doktora za hitnim povećanjem zarada od 300 eura neto. U proteklih 10 godina samo je inflacija umanjila zarade crnogorskih ljekara za 30 odsto. Naše nezadovoljstvo je ogromno, a posledice tog nezadovoljstva najviše pogađaju crnogorske građane. Nadamo se pozitivnoj i odgovornoj odluci Vlade – kaže Popović Samardžić.

Iz Ministarstva javne uprave nedavno su pojasnili da se novac za isplatu otpremnine obezbjeđuje od novca državnog organa, organa državne uprave, suda, Državnog tužilaštva, fonda ili drugog organa osnovanog u skladu sa zakonom.

– Kao i drugog organa osnovanog u skladu sa zakonom koji se finansira iz državnog budžeta ili ustanove čiji je osnivač država, ali i iz sredstava koje je Ministarstvo finansija opredijelilo u budžetu za 2019. godinu za ovu namjenu u iznosu od 2,7 miliona eura – saopšteno je iz ministarstva.

Taj novac je, kazali su, jednim dijelom obezbijeđen iz Sektorske bdžetske podrške koja su opredijeljena Crnoj Gori od Evropske komisije za reformu javne uprave.

D.B.

---

Otpremnina ne može biti veća od 15 bruto plata
Iz resora Javne uprave su podsjetili da zaposleni može da ostvari pravo na otpremninu u visini do 50 odsto mjesečne bruto zarade za svaku godinu radnog staža, s tim da iznos otpremnine ne može da bude veći od 15 bruto zarada zaposlenog.

– Zaposlenom koji ispunjava uslove za odlazak u penziju i ako mu do 67 godina života nedostaju do dvije godine može ostvariti pravo na otpremninu u iznosu do šest bruto zarada – pojasnili su iz ministarstva.

Dodaje se da se visina bruto zarade određuje kao prosječan iznos poslednje tri bruto zarade koje su zaposlenom pripadale prije isplate otpremnine.

– U skladu sa Odlukom o otpremnini u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa zaposlenih u javnom sektoru, sredstva za isplatu otpremnine zaposlenih isplaćuju se iz sredstava organa, odnosno institucije koja je dio javnog sektora – piše u saopštenju.



”Suočavamo se i sa problemom da nam se na konkurse na ključnim specijalizacijama ne javljaju kandidati. Ovo je posledica činjenice da ljekar specijalista ima platu nižu od zaposlenog na rampi tunela Sozina i drugih javnih preduzeća, ističe Popović Samardžić