Iz kabineta Zorana Pažina za „Dan“ su kazali da ministar pravde neće komentarisati pravni stav Vrhovnog suda po kojem redovni sudovi ne mogu preispitivati odluke Skupštine. To je saopšteno nakon što smo prošle nedjelje zatražili od ministra Pažina da nam objasni u kojoj demokratskoj državi sudovi ne mogu preispitivati odluke Skupštine, te da li je takav načelni pravni stav u skladu s Ustavom, zakonom i da li smatra da bi ga eventualno trebalo preispitati i povući.

Vrhovni sud donio je krajem juna načelni pravni stav po kojem se odluke Skupštine Crne Gore o izboru, imenovanju ili razrješenju javnog funkcionera ne mogu pobijati (osporavati) u upravnom sporu niti u parničnom postupku, osim kada je to izričito zakonom propisano.

Takav pravni stav uslijedio je nakon što je parlamentarna većina razriješila više predstavnika savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG), Agencije za sprečavanje korupcije, Agencije za elektronske medije (AEM) i Centralne banke, a čije smjene su u prvostepenim sudskim postupcima ocijenjene kao nezakonite.

U obrazloženju načelnog stava Vrhovnog suda, na čijem je čelu predsjednica Vesna Medenica, precizirano je da je Ustavom propisano u članu 82 da Skupština Crne Gore bira i razrješava predsjednika i članove Vlade, sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca i četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, imenuje i razrješava zaštitnika ljudskih prava i sloboda, guvernera Centralne banke i članove Savjeta Centralne banke Crne Gore, predsjednika i članove Senata Državne revizorske institucije, i druge nosioce funkcija određene zakonom.

– Kako je zakonom izričito isključeno vođenje upravnog spora, to se protiv takvih odluka ne može voditi ni parnični postupak. Drugačiji zaključak od ovog ne može se izvesti ni iz odredbe člana 14 Zakona o sudovima, jer je tom odredbom propisana nadležnost osnovnog suda „ako zakonom nije propisana nadležnost drugog suda“. Međutim, u situaciji kada je isključena nadležnost suda koji bi po opštim propisima bio nadležan, onda se iz ove odredbe Zakona o sudovima ne može izvoditi zaključak da je nadležan neki drugi sud. Izuzetak postoji samo u situaciji kada je posebnim zakonom izričito propisano pravo na sudsku zaštitu – ocijenjeno je u pravnom stavu koji je proistekao sa Opšte sjednice Vrhovnog suda.

Načelni pravni stav Vrhovnog suda nije izjednačnio sudsku praksu, makar trenutno. Pojedine sudije koje sude u predmetima po tužbama razriješenih funkcionera odlukama Skupštine počele su da primjenjuju načelni pravni stav i da odbacuju tužbene zahtjeve, iako su ih ranije usvajale (slučaj Gorana Đurovića). Druge sudije ostaju dosledne svojim ranijim presudama i uprkos ukidanju odluke od strane Višeg suda, donose istovjetu i presuđuju da je nezakonita odluka Skupštine o smjeni (slučaj Irene Radović).

A.O.

---

Pravni stav obavezujući
Na konferenciji Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), koja je održana u septembru, premijer Duško Marković je kazao da je u crnogorskoj sudskoj praksi načelni stav Vrhovnog suda, kao najvišeg suda u zemlji, obavezujući za sve sudove u sličnim predmetima. On je tada, odgovarajući na pitanje poslanika Miodraga Lekića, kazao da pravni stav Vrhovnog suda kada je u pitanju sudsko ispitivanja odluka Skupštine nije incidentan slučaj, već da se radi o ujednačavanju sudske prakse u sličnim predmetima.