Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Tužiocima psovao majku, Mrvaljeviću nove prijetnje * Milu za službena putovanja još 150.000 * Kriminolog zadužen za vjerske zajednice * Za 428 miliona kredita garantuje 25.000 građana * Neredi i hapšenja na godišnjicu protesta * Vučić stabilno, od sjutra u punom radnom pogonu * Podnose tužbe i najavljuju nove proteste
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 17-11-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Aleksandar Perović, direktor ekološkog pokreta „:
– Političari bi, umjesto prikupljanja političkih poena, trebalo da misle na interese građana.

Vic Dana :)

Turisti u Arizoni pitaju staroga Indijanca koliko vatre naloži za dimne signale.
- Je, čujte, zavisi od toga imam li lokalni ili međugradski razgovor...


Utrčava čovjek u ordinaciju:
- Doktore, pas me ugrizao za uho!
- Jeste ga dezinfikovali?
- Nisam, odmah je pobjegao.

Udario tip jugom jagnje pa gleda okolo da li ima nekoga.
Otvorio gepek pa misli da li da ga ubaci.
Čas hoće, čas neće. Proviri šubara iz trnja pa ga pita:
- Da nećeš u hitnu da ga vodiš?!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Porodica - datum: 2019-11-03 NATAŠA RAKIĆ, AUTOR FRANŠIZNOG PROGRAMA „TESLA BEJBIS”, ZA „DAN” SAVJETUJE RODITELJE KAKO DA POSTANU DRAGOCJENI MENTOR SVOM DJETETU U PROCESU UČENJA
Školovanje digitalne generacije
Nataša Rakić Školovanje digitalne generacije
Nova školska godina uveliko se zahuktala, a sve je više roditelja koji su nezadovoljni napretkom svoje djece u savladavanju gradiva i prilagođavanju školskim obavezama. U raskoraku između roditeljskih očekivanja i stvarnosti najviše trpe najmlađi koji se u velikom broju slučajeva ne snalaze najbolje sa novonastalim obavezama.
Gdje roditelji griješe kada njihovo dijete krene u školu i kako da mu budu konstruktivna podrška u procesu učenja za „Dan” govori Nataša Rakić, autor franšiznog programa „Tesla bejbis” u okviru Škole intelektualnih vještina.
– Pritisak na prvake dolazi sa više strana – kaže Nataša Rakić za „Dan”. - Jedan dio pritiska stvaraju roditelji očekivanjima o svim peticama, a drugi dio pritiska stvaraju učiteljice, takođe svojim očekivanjima i otvorenim kritikama njihovih postignuća u prvim mjesecima škole. Roditelji imaju jednu sliku u glavi o svom djetetu i posmatraju ga kroz prizmu vremena koje su proveli sa njim prije škole. Ono što se u realnosti desi je velika promjena kroz koju dijete prođe usled novih okolnosti, a čiji ishod roditelj ne može u potpunosti da predvidi.Tako dijete koje je pokazivalo entuzijazam pri polasku u školu nakon par mjeseci pokazuje nezainteresovanost ili čak odbojnost prema školi i školskim zadacima, ili nije spremno da uloži dovoljno truda da bi ispunilo roditeljska očekivanja. Sa druge strane, učiteljice očekuju da djeca do kraja prvog polugodišta prvog razreda u Srbiji a do kraja drugog razreda u Crnoj Gori nauče tečno da čitaju i da pišu, a praksa pokazuje da bar 50 odsto njih to ne nauči ni do kraja četvrtog razreda. Taj raskorak između plana i programa škole, nastavničkih i roditeljskih očekivanja i onoga što su realne dječje sposobnosti već u prvim mjesecima stvara nezadovoljstvo, frustraciju i pad samopouzdanja kod djece. Iskustvo koje imamo kroz Školu intelektualnih vještina pokazuje da djeca danas nemaju isti nivo sposobnosti pri polasku u školu kao djeca prije 10 ili 20 godina. Trebalo bi to prihvatiti i školski sistem prilagoditi realnim sposobnostima, a ne virtuelnom/očekivanom učeniku po uzoru na prošli vijek.
●Koliko roditelji griješe kada uče zajedno sa djetetom?
– Jedna od većih grešaka koje roditelj napravi u pogledu učenja je da od prvog razreda sjedi i uči sa djetetom, a još gore su situacije da roditelj djetetu radi domaće zadatke. Ovakav pristup dovodi do toga da dijete ni u starijim razredima škole ne zna samostalno da uči i uloga roditelja je do srednje škole da sjede sa djetetom i uče. Zato nam se javljaju roditelji djece koja imaju 14 godina, koji ne znaju šta da rade i mole za pomoć. Suprotno od toga je zanemarivanje obaveza djeteta i nezainteresovanost koja rezultira time da se dijete samo snalazi.Idealno bi bilo podsticati dijete da od početka samostalno izrađuje zadatke, tako da roditelj sve pregleda, odgovori na pitanja i razjasni dileme, odredi djetetu vrijeme potrebno za svaki zadatak. Roditelj tu ima ulogu mentora koji ga usmjerava i trenira da brzo i efikasno radi zadatke. Ovo je veoma bitno, jer bez treninga brzine i efikasnosti imamo djecu koja ne mogu da održe fokus, a zadatke i na času i u školi rade mnogo duže od predviđenog vremena.
●Problem školaraca svih generacija je učenje napamet. Kako naučiti dijete da uči sa razumijevanjem?
– Dijete mora da razumije šta uči da bi učilo sa razumijevanjem. To podrazumijeva slušanje na času i postavljanje pitanja učiteljima i profesorima.
Da bi učenje bilo sa razumijevanjem potrebno je da dijete zna da selektuje ključne informacije iz teksta i poveže ih sa dodatnim informacijama, kao i da razumije suštinu cijele lekcije. Osim toga, tradicionalan način učenja „zagrijevanjem stolice” samo djelimično funkcioniše. Potrebno je da dijete uči u segmentima od 28 minuta sa pauzama od sedam minuta između svakog segmenta. Time postižemo visok nivo koncentracije koja dalje omogućava dublje razmišljanje o samom tekstu.
●Gubitak motivacije je još jedan problem sa kojim školarci ne izlaze uvijek lako na kraj. Kako ga najbezbolnije prevazići?
– Roditelji igraju veliku ulogu u tome. Pozitivni podsticaji u vidu pohvala, podrške, nekada i nagrada ili čak negativnih posledica su korisni. Trebalo bi da poznajete svoje dijete i razmislite koja vrsta podsticaja bi mu najviše pomogla. Naravno, pohvale i potvrda za njihov trud čak i kad uspjeh izostane korisne su svakom djetetu. Pored toga, s obzirom na to da je digitalni svijet ono u čemu se oni najbolje snalaze, omogućite djetetu da uči na zanimljiv način, da se o temama iz škole informiše i gledajući dokumentarne filmove, proučavajući mape, čitajući zanimljive tekstove sa interneta...
●Zahvaljujući sadržaju na Jutjubu djeca ne izgovaraju riječi pravilno, imitirajući omiljene junake. Koliko je vremena potrebno budućem školarcu da radi paralelno sa logopedom i dječjim psihologom da bi otklonio problem tepanja i počeo pravilno da izgovara riječi?
– Zavisi od toga o kakvoj poteškoći u govoru je riječ, kad je i zašto nastala, da li postoje još neki udruženi problemi (što se često dešava), koliko dijete brzo uči i usvaja promjene, ali i koliko je roditelj spreman da učestvuje. Najteže je kad roditelj dovede dijete i misli da će problem nestati. Dijete je sa logopedom 90 minuta nedjeljno, a koliko sati sa roditeljima, u školi itd. Zato je važno da roditelji sa djetetom redovno rade domaće zadatke i vježbaju po uputstvima logopeda. Time će znatno ubrzati rješenje problema, i zaštititi dijete od podsmijeha vršnjaka i pada samopouzdanja. Rad sa djetetom može trajati od par mjeseci do par godina, u zavisnosti od navedenih faktora. Savjet se roditeljima je da čim primjete da dijete ne izgovara sve glasove, ili ih nepravilno izgovara, muca, ili po polasku u školu ima poteškoće u usvajanju čitanja i pisanja, da se obrate logopedu i potraže pomoć. Nekada je za brzinu uspjeha presudna pravovremena reakcija roditelja.
Snežana Moldovan

Pažnja se razvija zagonetkama
●Zahvaljujući Jutjubu većina mališana ne može da održi koncentraciju duže od nekoliko minuta. Koje metode se preporučuju da bi dijete moglo da zadrži pažnju tokom nastave?
– O tome bi roditelji trebalo da misle prije škole. Razvoj djece od najmlađeg uzrasta uz digital donosi i nedostatak fokusa i koncentracije. Mogućnost da isključite ili promijenite sadržaj nakon par sekundi uništava razvoj koncentracije u najmlađem uzrastu. Šta očekivati kad krenu u školu i čas traje 45 minuta? Učiteljica priča, a oni su odlutali već poslije tri sekunde. Zato pažnju treba razvijati u predškolskom uzrastu, i to prvo tako što će upotreba telefona i tableta biti ograničena i pod nadzorom roditelja. Ne dozvoljavajte djeci da sadržaj promijene nakon par sekundi, dogovorite se sa njima šta žele da gledaju i neka to gledaju do kraja. Neka to budu sadržaji koji traju po pet do deset minuta i uspjećete u tome. Osim toga, pažnja se razvija i kroz rješavanje različitih zadataka, zagonetki, bojenjem, crtanjem, pisanjem slova i brojeva, rješavanjem lavirinta ili traženjem razlika... Za školsku djecu najbolji lijek je ograničavanje korišćenja telefona, tableta i televizora, kao i organizovanje učenja kroz kraće segmente.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"