Ministarstva i državne institucije koje se finansiraju iz budžeta, potrošiće u narednoj, izbornoj godini 2.198.182 eura za jednokratne socijalne pomoći, koje nijesu dio redovne politike socijalne zaštite, koju sprovodi Ministarstvo rada i socijalnost staranja. Nacrt budžeta za narednu godinu predviđa uvećanje za preko 100.000 eura za ovu stavku u odnosu na tekuću godinu.

Prema Nacrtu budžeta, najviše novca po osnovu transfera za jednokratne socijalne pomoći potrošiće ministarstva prosvjete, rada i socijalnog staranja, odbrane, Uprava policije i Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).

Mimo novca planiranog za materijalno obezbjeđenje porodice (MOP), dječje dodatke, ličnu invalidninu, porodiljska odsustva i drugo, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i ove godine ima na raspolaganju 700.000 eura za transfere za jednokratne socijalne pomoći.

I s budžetske pozicije Ministrstva prosvjete značajna sredstva su planirana za jednokratne socijalne pomoći. Sa programa „predškolsko vaspitanje i obrazovanje“ planiran je iznos od 10.000 eura, za „Srednje obrazovanje“ 40.000, a za program „Učenički i studentski standard“ čak 495.000 eura. Za jednokratne pomoći u okviru programa „Administracija“ planiran je iznos od 5.000 eura.

Fond PIO u ovu namjenu potrošiće čak 300.000 eura. Budžetom Uprave policije planirani su iznosi od 300.000, 5.000 i 2.000 eura na ime transfera za jednokratne socijalne pomoći.

Na programu „Vojska“ Ministarstva odbrane planiran je iznos od 90.000 eura za jednokratne socijalne pomoći a 35.000 sa programa „Administracija“.

Sa programa „vanredne situacije i civilna bezbjednost“ i „Upravni poslovi“ Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) planirano je po 10.000 eura za ovu namjenu, 40.000 za program „Administracija“, a preko 13.000 za „Zbrinjavanje izbjeglica“ i Centar za azil.

Uprava za izvršenje krivičnih sankcija će u narednoj godini, ako se budžet usvoji u predloženoj formi, imati 7.000 eura za jednokratne socijalne pomoći, Policijska akademija – 5.000, koliko i Centar za konzervaciju. Budžetom Narodnog muzeja predviđen je iznos od 20.000 eura za jednokratne socijalne pomoći.

Ministarstvo ekonomije je na svojim programima planiralo ukupno 10.870 eura za jednokratne socijalne pomoći, resor zdravlja 5.000, za za ljudska i manjinska prava 15.000 eura. Upravi za šume namijenjeno je 35.000 eura za jednokratne socijalne pomoći, dok će Fondu za zaštitu manjinskih prava biti na raspolaganju 20.000 eura.

Budžetom Državne revizorske institucije planirano je 15.000 eura na ime transfera za jednokratne socijalne pomoći, a 5.000 eura s pozicije Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

Budžetom za ovu godinu, državnim institucijama i ministarstvima je bilo na raspolaganju oko 2,08 miliona eura za jednokratne socijalne pomoći, što je za preko 110.000 eura više nego što se planira za državnu kasu za 2020. godinu.

Kako se, u koje namjene i kome dijeli novac za jednokratne socijalne pomoći, a koje ne dijele centri za socijalni rad, nije poznato, a iskustva iz radnijih godina su pokazala da se jednokratnim socijalnim pomoćima tretiraju i putni troškovi za odlazak na koncert, opremanje kancelarija, pomoć pri štampanju knjiga i slično.

Masovne zloupotrebe socijalnih davanja i korišćenja državnih resursa u izborne svrhe postale su evidentne kroz aferu „Snimak” koju je „Dan” pokrenuo 2013. godine.

Vesko Pejak iz nikšićke Alternative ocijenio je za „Dan“ da je dijeljenje „socijalne pomoći“ licima van nadležnosti ministarstva koje se time bavi ustvari kupovanje budućnosti DPS-a. On poručuje da nije zabrinjavajuće to što će nekim socijalno ugroženim ljudima uplatiti 50, 100 ili 150 eura, već je problem što su, kako je rekao, „ljudi toliko jeftini da glasaju DPS za mrvice sa gospodarevog stola“.

– Vjetrenjača koju ima „prva familija“ za sat vremena zaradi 280 eura. A ima ih preko 50 komada. Za toliko radi crnogorski radnik mjesec dana. I redovno glasaju DPS svake izbore. Gdje je problem? Nije u onima koji dijele milostinju, već u onima koji tu milostinju primaju. Oni su uzrok problema. Čak i pas ode kad ga gospodar maltretira. A neki ljudi ne mogu i ne smiju – ocijenio je Pejak.

Predsjednica humanitarne fondacije Banka hrane Marina Medojević upozorila je da je mehanizam jednokratne socijalne pomoći postavljen netransprantno, te da se zasniva na diskrecionim odlukama straješina državnih organa.

– Niko ne kontroliše kome idu ova sredstva i za nas iz Banke hrane je potpuno neprihvatljivo da se ovaj vid socijalnog davanja nalazi vam sistema socijalne pomoći. Nepoznati su kriterijumi za dodjelu ove pomoći, kao i procedure za prijavljivanje – objasnila je ona.

Medojevićeva je naglasila da se u slučaju tajnih plaćanja na bazi diskrecionih odluka pojedinaca i bez ikakve javne kontrole, s velikom pouzdanošću može govoriti o riziku od korupcije.

– Ako uzmemo u obzir iskustva kako su državni organi i organi lokalnih samouprava dodjeljivali jednokratne pomoći u prošlosti i činjenicu da su je uglavnom dobijala lica koja nijesu u stanju socijalne potrebe, možemo povezati povećanje ovog iznosa u budžetu sa činjenicom da je 2020. izborna godina i da vladajuće stranke iskazuju namjeru da „kupuju“ birače kroz ovu formu plaćanja – izjavila je Medojevićeva za „Dan“.

Ona kaže da se u Banci hrane zalažu da sva socijalna plaćanja idu preko Ministarstva rada i socijalnog staranja.

A.O.

---

Informisati o trošenju novca
Pejak je najavio da će Alternativa iskoristiti Zakon o slobodnom pristupu informacijama i insistirati da se da izvještaj u vezi sa trošenjem sredstava iz budžeta.

– Po zakonu imamo to pravo. Tražićemo i da se sva sredstva ovako raspoređena ukinu. Ne zbog DPS-a, već zbog ljudi koji su spremni da svoju i budućnost svoje djece prodaju za 50 eura. Da prodaju za jedan dan kupovine. Jer niko ne može živjeti četiri godine od ovog što oni daju u izbornoj godini. U naredne četiri godine povećaće se broj korisnika socijalne pomoći, a smanjiće se suma koju će DPS davati građanima. Oni koji znaju matematiku neka izračunaju kako – zaključio je on.