Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Milo dogovorio posao, Aco uzeo 195 hiljada * Milionska šteta zbog nesavjesnog rada? * Socijalni dijalog sa pet zvjezdica * Afera „Koverta” pokazala spregu visoke i političke korupcije * MA spasavaju sa 155 miliona eura * Spriječili Medojevićevo učešće na Skupštini NATO-a * Polufinale na talonu
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 10-12-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Vladimir Pavićević, PREDSJEDNIK CRNOGORSKE:
Zakon o vladi uslov za fer i slobodne izbore.

Vic Dana :)

Zove čovjek doktorsku ordinaciju i pita doktora za savjet:
– Doktore, žena mi je bolesna, izgubila je glas i ne može da priča. Šta da radim?
– Uživaj čovječe, uživaj!
Zaustavio policajac Muja:
– Gospodine, moraću vas isključiti iz saobraćaja.
Mujo:
– Nemoj svega ti, jedva sam se uključio!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Ekonomija - datum: 2019-12-08 DRŽAVA U NAREDNE TRI GODINE PLANIRA VELIKA NOVČANA IZDVAJANJA ZA SUBVENCIONIRANJE PREDUZETNIŠTVA
Za zapošljavanje daju 9,6 miliona podsticaja
Spremna podrška poslodavcima da plaćaju zaposlene Za zapošljavanje daju 9,6 miliona podsticaja
Iz državnog budžeta samo za mjere aktivne politike zapošljavanja biće izdvojeno ukupno 9,6 miliona eura u naredne tri godine. To se može vidjeti u Nacrtu programa ekonomskih reformi od 2020. do 2022. godine.

– Mjere aktivne politike zapošljavanja sprovodiće se kroz programe obrazovanja i osposobljavanja odraslih, podsticaje za zapošljavanje, direktno otvaranje novih radnih mjesta i podsticaja za preduzetništvo, a ciljne grupe utvrdiće se Akcionim planom zapošljavanja. U cilju povećanja učešća na tržištu rada, fokus sprovođenja usluga i mjera aktivne politike zapošljavanja će biti mladi, žene i niskokvalifikovana nezaposlena lica. Povećanje uključenosti nezaposlenih lica u navedene usluge i mjere i njihova aktivacija ujedno je i doprinos smanjenju neformalnog rada – piše u dokumentu Vlade.

Dalje se navodi da će te mjere imati očekivani uticaj na socijalne ciljeve kao što su zaposlenost, smanjenje siromaštva, jednakost...

– Ravnopravnim uključivanjem nezaposlenih muškaraca i žena u tržište rada kroz programe i mjere aktivne politike zapošljavanja stvaraju se uslovi za njihovu veću zaposlivost ili zaposlenost, a time i za smanjenje siromaštva. Kada su u pitanju programi i mjere za mlade, one treba da doprinesu sticanju znanja i vještina potrebnih tržištu rada, sticanju radnog iskustva, i veoma su važne za njihovu bržu tranziciju od škole do posla i izbjegavanje ulaska u zonu nejednakosti i siromaštva – piše u dokumentu.

Nacrt programa ekonomskih reformi od 2020. do 2022. godine pokazuje da se u narednim godinama ne može očekivati poboljšanje životnih uslova u Crnoj Gori. Plate građana praktično će pojesti rast inflacije i cijena proizvoda i usluga u zemlji.

– Zarade će nakon nešto većeg rasta od 1,6 odsto u 2020. usljed najavljenog povećanja zarada zaposlenima u sektorima zdravstva i prosvjete, u poslednje dvije godine srednjeg roka rasti po prosječnoj nominalnoj stopi od 0,5 odsto. Realne zarade će, shodno projektovanoj dinamici kretanja inflacije, u periodu 2020–2022. zabilježiti pad od 0,3 odsto, dok će, prema procjeni, u 2019. zabilježiti rast od 0,5 odsto – piše u Nacrtu programa ekonomskih reformi 2020–2022.

Navodi se da se u ovom periodu očekuje stabilan rast potrošačkih cijena sa prosječnom stopom rasta od 1,3 odsto.

–Projekcija je zasnovana na projekcijama stabilnih cijena nafte i hrane na svjetskom tržištu, projekcijama Evropske centralne banke za inflaciju u Eurozoni za 2019. i 2020, kao i targete za period nakon toga – navodi se u dokumentu. Između ostalog, u vladinom nacrtu pominje se i deficit tekućeg računa platnog bilansa.

– On će se usljed planirane dinamike kretanja uvoza i izvoza roba i usluga spustiti sa procijenjenih 17,1 odsto BDP-a u 2019. na 10,4 odsto BDP-a u 2022. Uz visoko povjerenje stranih investitora i dalji rast priliva investicija u srednjem roku, očekujemo da će neto strane direktne investicije činiti u prosjeku 9,6 odsto BDP-a u periodu 2020–2022. Krediti preduzećima i domaćinstvima će nastaviti da stimulišu rast privredne aktivnosti i zabilježiće prosječan rast od 3,4 odsto. Zaposlenost će u periodu 2020–2022 rasti po nešto umjerenijoj prosječnoj stopi od jedan odsto shodno rastu ekonomske aktivnosti i ograničenjima i potencijalima domaće radne snage – piše u dokumentu.

Projektovani realni rast u sektoru poljoprivrede u periodu od 2020. do 2022. iznosiće prosječno tri odsto.

– Ovakav rast projektovan je na osnovu povećanih ulaganja u poljoprivredu, uz značajnu kreditnu podršku ovom sektoru u periodu 2012–2022. Rast sektora poljoprivrede uticaće na smanjenje uvoza hrane kroz supstituciju i/ili na rast izvoza. Sektor vađenja ruda i kamena će rasti prosječno 4,5 odsto godišnje u srednjem roku, kao rezultat povećane tražnje za materijalima neophodnim za projekat autoputa (kamen, separati šljunka i materijala za podloge), kao i rastu u rudarstvu (izvoz boksita). Prerađivačka industrija će imati rast u narednom periodu od 4,2 odsto, uz pretpostavku da će mjere predložene u Strategiji industrijske politike Crne Gore do 2020. godine dati rezultate u smislu uklanjanja uskih grla i revitalizacije ovog sektora – navodi se u nacrtu.

Vl.O.




Spoljni rizici izraženiji
U Nacrtu programa ekonomskih reformi 2020–2022. navodi se da promjena dinamike realizacije investicija i potencijalno neplanirano povećanje troškova dionice autoputa predstavljaju rizik za ostvarenje osnovnog scenarija, uz neizbježne negativne multiplikativne efekte na ekonomska kretanja.

– Multiplikativni efekti ostvarenja ovog rizika uticali bi na smanjenje agregatne tražnje, nižu potrošnju domaćinstava, ali i smanjenje uvoza. Geopolitički rizici u bližem ili daljem okruženju povećavaju sigurnosne izazove s uticajem na cjelokupnu svjetsku ekonomiju, u vidu smanjenja investicija, turističkog prometa ili smanjenja ukupne ekonomske aktivnosti, kroz prelivanje potencijalnih nižih stopa rasta na sve ekonomije. Ove godine su ti rizici izraženiji, a odnose se na nestabilne odnose između Amerike i Kine zbog uvođenja trgovinskih barijera, uvođenje sankcija Iranu, Bregzit, kao i ostali rizici – piše u vladinom dokumentu.



”Rast je projektovan na osnovu povećanih ulaganja u poljoprivredu, uz značajnu kreditnu podršku ovom sektoru u periodu 2012–2022

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"