Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Milo dogovorio posao, Aco uzeo 195 hiljada * Milionska šteta zbog nesavjesnog rada? * Socijalni dijalog sa pet zvjezdica * Afera „Koverta” pokazala spregu visoke i političke korupcije * MA spasavaju sa 155 miliona eura * Spriječili Medojevićevo učešće na Skupštini NATO-a * Polufinale na talonu
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 10-12-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Vladimir Pavićević, PREDSJEDNIK CRNOGORSKE:
Zakon o vladi uslov za fer i slobodne izbore.

Vic Dana :)

Zove čovjek doktorsku ordinaciju i pita doktora za savjet:
– Doktore, žena mi je bolesna, izgubila je glas i ne može da priča. Šta da radim?
– Uživaj čovječe, uživaj!
Zaustavio policajac Muja:
– Gospodine, moraću vas isključiti iz saobraćaja.
Mujo:
– Nemoj svega ti, jedva sam se uključio!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Zdravlje - datum: 2019-11-05 ŠEĆERNA BOLEST SE UBRAJA MEĐU NAJČEŠĆA ENDOKRINOLOŠKA OBOLJENJA, SA PREVALENCOM U STALNOM PORASTU NAROČITO U RAZVIJENIM ZEMLJAMA SVIJETA
Svakih šest sekundi dvije osobe obole od dijabetesa
Dr Kalinić: U Crnoj Gori oko 50.000 osoba sa dijabetesom Svakih šest sekundi dvije osobe obole od dijabetesa Kada bismo svakome mogli da damo pravu količinu hrane i vježbanja, ni premalo ni previše, našli bismo najsigurniji put do zdravlja” (Hipokrat, 460-377 p.n.e.)
Broj oboljelih od dijabetesa je u stalnom porastu. Svakih šest sekundi dvije osobe obole od šećerne bolesti, a svakih 10 sekundi jedna osoba u svijetu umre zbog bolesti povezanih sa dijabetesom. Ova bolest je vodeći uzročnik srčanog, moždanog udara, sljepila, amputacija i slabljenja funkcije bubrega.

To je posledica modernog stila života i povećanja broja spoljašnjih etioloških činilaca, među kojima se posebno izdvaja gojaznost. Šećerna bolest se najčešće javlja u starijem životnom dobu kao posledica opštih degenerativnih i sklerotičnih promjena u organizmu (koja zahvataju i pankreas), a kod mladih osoba može nastati usled genetskih poremećaja ili oštećenja pankreasa kod određenih zaraznih i autoimunih oboljenja.

Šećerna bolest može predstaviti sa karakterističnim simptomima kao što su žeđ, poliurijom, zamagljivanje vida, i gubitak težine. U najtežim oblicima, ketoacidoza ili ne-keto hiperosmolarna stanje može dovesti do kome i smrti.

Često simptomi nisu ozbiljni, ili mogu biti odsutni, a samim tim hiperglikemija je dovoljna da izazove patološke i funkcionalne promjene koje mogu biti prisutne duže vrijeme prije postavljanja dijagnoze.

Prema procjenama Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) učestalost šećerne bolesti za 2015. godinu u Evropi je 9,1 odsto, a projektovano na 2040. godinu, na 10,7 odsto. Prema podacima iz registra za dijabetes koji se kao zbirka podataka vodi u Institutu za javno zdravlja, učestalost dijabetesa u Crnoj Gori je 12 odsto što nas svrstava u sam evropski vrh (druga poslije Turske).

Ovaj broj lica sa poremećenom regulacijom dijabetesa očekivano bi trebalo da raste po stopi 10 odsto za period u narednih pet godina.

Svaka 23. osoba ima dijabetes u Crnoj Gori, svaka druga posle 65 godine ima dijabetes.

Od ukupnog broja oboljelih 90-95 odsto se odnosi na tip 2 DM (Dijabetes mellitus), a oko 5-10 odsto na tip 1 DM, insulino zavisni od početka.

Prevencija, edukacija osoba sa dijabetesom da bi izbjegli komplikacije, ili ih odložili, primarni je zadatak u procesu podizanja svijesti na globalnom nivou, a neophodno je da se uključe svi akteri društva kako bi se u svakodnevnom životu primjenjivali zdravi stilovi života: od ishrane, fizičke aktivnosti, samokontrol – kroz edukacije, promocije, kampanje, organizovanjem kampova.

„Plavi krug”, logo Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa, usvojen je 2007. godine. Krug simbolizuje život i zdravlje, a plava je boja neba i zastave Ujedinjenih nacija i predstavlja sve zemlje ujedinjene u borbi protiv pandemije dijabetesa.

Svjetski dan borbe protiv dijabetesa (engl. World Diabetes Day) obilježava se 14. novembra. Inicijativu za njegovo obilježavanje pokrenula su Međunarodna dijabetološka federacija (IDF) i Svjetska zdravstvena organizacija 1991. godine, kao odgovor na sve veći broj oboljelih od šećerne bolesti širom svijeta.

Ovaj datum je izabran u čast rođendana Frederika Bantinga, koji je zajedno sa Čarlsom Bestom prvi izložio ideju koja je dovela do otkrića insulina u oktobru 1921. godine.

Na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija održanoj 20. decembra 2006. godine usvojena je Rezolucija o dijabetesu, a Svjetski dan borbe protiv dijabetesa je uvršten u zvanični kalendar UN. S obzirom da je plava zvanična boja Ujedinjenih nacija, na taj dan je 2007. godine veliki broj znamenitosti bio je osvijetljen plavim reflektorima.


Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"