Crnogorska akademija nauka i umjetnosti priprema Leksikon likovne umjetnosti, koji će biti završen do sredine 2020. godine. Riječ je o izdanju lekiskografskog tipa, petom po redu koji trenutno priprema CANU, saopšteno je na prezentaciji dosadašnjih aktivnosti na izradi ove publikacije. Kako je najavio glavni i odgovorni urednik redakcije Leksikona likovne umjetnosti, akademik Niko Martinović, u njemu će se naći oko 1.200 leksikografskih članaka i oko 700 priloga i ilustracija iz oblasti slikarstva, vajarstva, grafičke umjetnosti, arhitekture, fotografije, istorije i teorije umjetnosti, zatim u njemu će se naći umjetničke institucije, časopisi i strip autori. Prvi put u jednom izdanju naći će se tekstovi sa podacima o najznačajnijim crkvama, manastirima, katedralama u našoj zemlji, stećcima, Husein-pašinoj džamiji, ikonopiscima, freskopiscima, iluminatorima, palatama u Boki Kotorskoj, venecijanskim, osmanskim, austrougarskim utvrđenjima, kao i likovnim umjetnicima - slikarima, vajarima, grafičarima, strip autorima. U Leksikonu će se naći i imena naših arhitekata, fotografa, istoričara i teoretičara umjetnosti.
Leksikonom će na stručan način biti obuhvaćeno sve ono što gradi korpus naše umjetnosti, od praistorije do postmoderne, kazao je Martinović. U ovom izdanju neće se naći imena i značajna djela i podaci o primijenjenoj umjetnosti, jer to je suviše velika oblast likovnog stvaralaštva koja zahtijeva poseban leksikon, objasnio je on.
Martinović je naglasio da će Leksikon biti svojevrsna baza podataka, što nam zapravo traži Evropska unija, koja traži bazu podataka za svaku državu.
Zadužen za odjeljak o arhitekturi, arhitekta Slobodan Mitrović kazao je da je ova oblast ljudskog djelovanja svoje mjesto našla u Leksikonu jer je riječ o složenoj djelatnosti.
– Zastupljenost arhitekture u ovom Leksikonu biće veoma značajna, naročito za mlade naraštaje arhitekata i urbanista, koji će moći da odrastaju u istorijskim, kulturnim slojevima arhitekture ovih prostora – kazao je on naglašavajući da je sakupljanje podataka posebno složen posao, jer u našoj zemlji gotovo da uopšte nema dokumenata i pisanih tragova o arhitektonskim djelima posebno u ranijim epohama.
Prof. dr Maja Đurić, koja uređuje segment o fotografiji, posebno je istakla činjenicu da se umjetnost fotografije prvi put našla u enciklopedijskom ili leksikografskom izdanju u Crnoj Gori.
Pored Martinovića, Čilikova, Đurićeve i Mitrovića redakciju Leksikona likovne umjenosti čine i prof. dr Slobodan Raičević, prof. dr Saša Brajović, dr Tatjana Koprivica, mr Luka Rakojević i istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.
​S.Ć.

---

Nemamo dovoljno izgrađenu svijest o svojoj kulturi
Istoričar umjetnosti prof. dr Aleksandar Čilikov je rekao da će Leksikon biti opsežni informator likovne umjetnosti nastale na tlu naše zemlje, i biće lišen vrijednosnih sudova.
– Smatram ga veoma važnim za Crnu Goru, jer naše stanovništvo, što sam više puta javno istakao, nema nikakvu svijest o svojoj umjetničkoj kulturi. To se ne saopštava ni kroz školske, niti kroz fakultetske programe. To je pitanje i državnog identiteta, a u izvjesnom smislu i konfesionalnog i nacionalnog – kazao je on.