- Autor: Bernd Rigert

Stvari idu super, to je vjerovatno na predbožićnom susretu na vrhu u Parizu pomislio ruski predsjednik Vladimir Putin. Zapad i Ukrajina su spremni na blage ustupke, kako bi očarali njega, neprikosnovenog vladara Rusije, i dogovorili se oko dokumenta koji bi trebalo da donese mir u Donbas. Ali u tom papiru i nema baš puno novih elemenata. Cilj je novo primirje, već 21. po redu i razmjena zarobljenika. A šta je s političkim koracima? O njima će se pričati tek za četiri mjeseca.

Francuski predsjednik Emanuel Makron nudi Putinu ustupke, priča o novom partnerstvu za koje bi i Rusija morala biti zainteresovana. Njemačkoj kancelarki Angeli Merkel ti solo nastupi ambicioznog Francuza idu polako na živce. Na samitu NATO-a, za kojeg Makron tvrdi da je u stanju moždane smrti, pred cijelim svijetom je demonstrirao nejedinstvo: istočne članice upozoravaju na Rusiju, a Francuska želi Rusiju opet da „vrati" u salone međunarodne politike. Makron i Merkel vrše zajedno pritisak na Volodimira Zelenskog, kažu mu kako bi trebalo da bude fleksibilniji i napravi pokoji ustupak. EU nije jedinstvena oko ruskog gasovoda Nordstrima - Njemačka je pozitivna, brojne istočne članice ga kritikuju, i to žestoko.

Putin se u takvoj konstelaciji može opustiti i – čekati. Naravno da mu je u interesu da EU ukine sankcije. Ali taj interes nije toliko velik da bi zauzvrat odustao od zahjeva za vlašću nad područjem istočne Ukrajine ili čak Krima. Inače, u Parizu se nije razgovaralo o anektiranom poluostrvu. Konfliktom koji tinja na malom plamenu, Putin može Zapad, kojeg smatra svojim protivnikom, da drži u stanju napetosti. Osim toga - time se praktično onemogućuje dalje približavanje Ukrajine EU i NATO, jer je isključeno primanje zemalja s tekućim konfliktima. Isti recept Putin primjenjuje i u slučaju Gruzije, gdje je od te zemlje otcijepio Južnu Osetiju.

Zapadu i Ukrajini je Putin toliko potreban, da Makron, Merkel & Co s ruskim predsjednikom pregovaraju – iako sumnjaju da on stoji iza obaranja putničkog aviona MH17 iznad Ukrajine, trovanja bivšeg ruskog agenta Sergeja Skripalja i njegove ćerke u Velikoj Britaniji, te ubistva jednog Gruzijca u Berlinu. Iz njemačkog i francuskog ugla, jako teško je od Putina dobiti ustupke, pogotovo što i u odnosu prema SAD, u najmanju ruku vlada nesloga. Američki predsjednik Donald Tramp iz nerazjašnjenih razloga vjeruje da je Vladimir Putin „veličanstven" tip, iako se on Trampu nije približio niti centimetar.

Ukoliko to Putinu nije dovoljno jak dokaz njegove snage, onda je dovoljan jedan pogled na ulice Pariza ovih dana. Štrajk je paralizovao glavni grad Francuske. A Angela Merkel? Od savezne kancelarke u Parizu se nisu mogle čuti glasne riječi. Ruskom predsjedniku, koji (računamo li različite pozicije) vlada još duže od Angele Merkel, jasno je da se njena politička karijera bliži kraju. Koalicija kod kuće, u Berlinu, „škripi". Lukavi Putin se sad vjerovatno i sam pita: Zašto uopšte popuštati?

(dw.com)

---