Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Amfilohije: Neka padne ili zakon ili Vlada * EU će ispitati pomoć za Montenegroerlajnz * Zbog zagađenja godišnje umre 250 građana * Miloš slobodan ako ga ne izruče do aprila * Mišustin novi premijer Rusije * Izostao veliki preokret * Nalogodavci i ubice Olivera Ivanovića i dalje na slobodi
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 17-01-2020

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Vladimir Pavićević, predsjednik Crnogorske partije:
– Moja je obaveza kao predsjednika Crnogorske partije da stanem u zaštitu Ustava, prava građana Crne Gore i vjernika. Ko to ne razumije, popločan mu je put ka DPS-u.

Vic Dana :)

Mali Mujica dolazi iz škole, a Mujo ga pita s vrata:
- Jel', bolan Muj'ce, kako je bilo u školi?
Mujica uzdahne:
- Dobro, babo... skoro sam dobio pet'cu iz matemat'ke!
Mujo se zbuni:
- Pa što skoro?!
Mujica slegne ramenima:
- A jeb'ga, dobio je Ibro što sjedi kraj mene...


Usred žestoke svađe žena se prodere na svog muža: - Reci samo još jednu riječ i odmah se vraćam kod svoje majke! Na to će muž: - Taksi!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Svijet - datum: 2020-01-16 RUSKI PREDSJEDNIK POVUKAO PRVI POTEZ NA PUTU KA ZADRŽAVANJU MOĆI Medvedev raspustio vladu, Putin mijenja ustav Sva je prilika da se ne radi o neslaganju premijera i predsjednika, već o tome da Vladimir Putin radi na tome da ostane na vlasti, na ovaj ili onaj način
Vladmir Putin je, čini se, povukao prvi potez na putu ka zadržavanju vrhovne moći i nakon isteka predsjedničkog mandata. Sva je prilika da će on za koju godinu postati najdugovječniji ruski vladar, još od doba Ruskog carstva, ako bude vladao duže od sovjetskog diktatora Josifa Staljina.

Ne skrivajući zadovoljstvo zbog događaja u Rusiji, američki mediji tvrde da ostavka ruske vlade i najavljene promjene ustava vode slabljenju Putinovog naslednika na funkciji predsjednika.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev podnio je ostavku i raspustio vladu samo nekoliko sati nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin u parlamentu iznio planove za promjenu ustava.

Naime, Vladimir Putin je u obraćanju o stanju nacije pred ruskom dumom, iznio niz predloga, nakon kojih je, naizgled neočekivano, premijer Dmitrij Medvedev podnio ostavku. Međutim, sva je prilika da se ne radi o neslaganju premijera i predsjednika, već o tome da Vladimir Putin radi na tome da ostane na vlasti, na ovaj ili onaj način.

Putin je predložio izmjenu ruskog ustava čime bi se proširila ovlašćenja parlamenta, guvernera i tijela koje se zove Državni savjet, a koji trenutno ima malu težinu.
– Smatram neophodnim da temeljno proširim ulogu guvernera u razvoju i odobravanju odluka na saveznom nivou. Kao što znate, 2000. godine, na moju inicijativu ponovo je uspostavljen Državni savjet, koji uključuje šefove svih regija. Nedavno je Državni savjet pokazao visok nivo efikasnosti, njegove radne grupe osiguravaju stručno, sveobuhvatno i kvalitetno razmatranje pitanja koja su od važnosti za građane i zemlju. Smatram da je primjereno da se odgovarajući status i uloga Državnog savjeta ugrade u ruski ustav – rekao je Putin.

Takođe, ponudio je da ograniči predsjednička ovlašćenja da imenuje članove vlade i poveća ovlašćenje parlamenta u tom pogledu. Njegova ideja je, kako je rekao, da predsjednik ne bi mogao da odbaci kandidate koje je izabrao parlament.

Nakon toga Medvedev je razgovarao sa Putinom i podnio ostavku. Kako je saopšteno, Medvedev je rekao je da će ti potezi „uvesti značajne promjene“ u „ravnotežu snaga“ između izvršne vlasti, zakonodavne vlasti i sudstva.

Međutim, čim je Medvedev podnio ostavku, Putin ga je imenovao za zamjenika šefa Savjeta bezbjednosti Kremlja, moćnog tijela koje uključuje zvaničnike za odbranu i bezbjednost.

Analitičari kažu da ovakav razvoj događaja ukazuje na to da Putin priprema teren da možda izvrši novu rokadu, aranžman kakav je imao sa Medvedevim, pa da ponovo bude premijer ili možda da jačanjem Državnog savjeta, na čijem je on čelu, zadrži vrhovnu, izvršnu i zakonodavnu moć u svojim rukama.

Putin je ubrzo predložio i malo poznatog Mihaila Mišustina za novog premijera.

Izvori iz ruske vlade rekli su za Bi-Bi-Si da ministri nisu znali da će vlada podnijeti ostavku.

– Bilo je to potpuno iznenađenje – rekao je jedan izvor.

Medvedev je premijer bio nekoliko godina. Prethodno je obavljao funkciju predsjednika od 2008. do 2012. godine, mijenjajući uloge sa Putinom – bliskim saveznikom – nakon što je Putin proveo svoja prva dva mandata na mjestu predsjednika. Ruski ustav dozvoljava predsjednicima da vrše samo dva uzastopna mandata. Čak i dok je bio „samo premijer“, Putin je široko doživljavan kao moć koja stoji iza tadašnjeg predsjednika Medvedeva.

Sada se govori o mogućnosti da Putin, kada mu se završi mandat, postane novi premijer Rusije.

Međutim, tu je Državni savjet, Putinova tvorevina, koja bi mogla da dobije veća ovlašćenja nego što ih ima predsjednik. O toj opciji su i ranije govorili analitičari.

– Još jedna od hipotetičkih mogućnosti jeste uzdizanje savjetodavnog tijela – Državnog savjeta da bude vrhovna vlast, sa Putinom na čelu, dok bi i predsjednik i dalje postojao, ali sa mnogo manje moći – rekao je Valerij Solovej, politikolog sa moskovskog Državnog instituta za međunarodne odnose.




Žrtveni jarac koji je bio pri ruci
Predsjednik Putin voli stabilnost. To je njegova karakteristika. Zato je vijest da je čitava vlada podnijela ostavku bila ogromno iznenađenje. Prema komentarima na internetu, izgleda da ni ministri nisu znali da će se to desiti. Za trenutak je djelovalo kao flešbek na Rusiju 1990-ih, kada je predsjednik Boris Jeljcin mijenjao premijere kao čarape. Ipak, Vladimir Putin nije Jeljcin, i ovaj potez djeluje kao dio nekog većeg plana o konsolidaciji – i proširenju – njegovog ostanka na vlasti.

Podigao je status malo poznatog Državnog vijeća, koje ionako već predvodi. Ili bi mogao ponovo da bude premijer, sada kada je dijelom umanjio nadležnosti ruskog predsjednika.

Ako bude ostajao na visokom položaju, možda treba tu namjeru da razjasni ljudima ophrvanim društvenim i ekonomskim problemima koje je ponovo morao da navede u godišnjem obraćanju naciji. Ako je Putin krivac za njihove muke, Rusi bi mogli da se zapitaju zašto bi trebalo da progutaju njegov ostanak na vlasti poslije 2024. Dmitrij Medvedev – tako često koristan Putinu – za sada izgleda kao žrtveni jarac koji je bio pri ruci.

(Bi-Bi-Si)


Nadmašiće Josifa Staljina
A ukoliko Putin zaista nastavi da vlada i nakon 2024. godine, on će dobiti šansu da nadmaši Staljina. Podsjetimo, Josif Staljin je vladao 29 godina.

Putin će do 2024. godine na vlasti biti 24 godine, a, kako se čini da ima planove za dalju vladavinu, moguće je da će i nadmašiti Staljina.

Međutim, Staljin je komunistički diktator i vladao je sve do svoje smrti, a Putin bi trebalo da je demokratski izabrani vladar Rusije.

Za Putina se često kaže da pokušava da rehabilituje Staljina, a to je i nedavno radio braneći pakt Staljina i Hitlera.

Drugi svjetski rat počeo je 1939. godine invazijom nacističke Njemačke na Poljsku, koju je dvije nedjelje kasnije napao i SSSR. Dvojna okupacija Poljske uslijedila je nedugo pošto su Njemačka i SSSR sklopile pakt o nenapadanju, poznat kao pakt Ribentrop-Molotov, koji je sadržao tajni dio o podjeli Poljske i baltičkih zemalja.

Međutim, Putin je nedavno tvrdio da je dosluh zapadnih sila s tadašnjim nacističkim diktatorom Adolfom Hitlerom utro put ka ratu, a posebno je kritikovao Poljsku, navodeći da arhivska dokumenta pokazuju da je poljski ambasador u Berlinu hvalio Hitlerove planove za istrebljenje Jevreja u Evropi.


Najave za povćanje nataliteta u Rusiji
U obraćanju parlamentu Putin je najavio i niz planova za povećanje nataliteta u Rusiji, što je problem protiv kojeg se zemlja bori godinama.

Inače, Putin je prošle godine obećao poreske olakšice za velike porodice, a sada je obećao novac novim majkama.

Kako kaže, cilj je da žene za četiri godine u prosjeku rađaju 1,7 djece, umjesto trenutnih 1,5.

Takozvani „majčinski kapital“ do sada je isplaćivan samo porodicama sa najmanje dvoje djece.

Putin je najavio i benefite za djecu od tri do sedam godina u porodicama sa niskim prihodom, kao i besplatne obroke tokom prve četiri godine školovanja.


Od poreske službe do premijerske fotelje
Mihail Vladimirovič Mišustin, koga je ruski predsjednik Vladimir Putin predložio za novog premijera, ekonomski je političar koji je od 2010. godine radio kao šef ruske Savezne poreske službe. Rođen je 3. marta 1966. godine, a diplomirao je na Moskovskom univerzitetu za mašinstvo, gdje je završio i postdiplomske studije.

Godine 1998. pridružio se državnoj službi kao pomoćnik za informacione sisteme računovodstva i kontrole poreskih plaćanja pri Saveznoj poreskoj službi.

Poslije toga radio je kao zamjenik ministra Ruske Federacije za poreze i namete, šefa Savezne agencije za katastar i nekretnine pri Ministarstvu ekonomskog razvoja, šefa Savezne agencije za Upravljanje posebnim ekonomskim zonama.

Autor je tri knjige o poreskoj administraciji i 40 naučnih tekstova.

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"