Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Suzavac, vatromet, hapšenja... * Milo rekorder po broju tužbi za korupciju * Opozicija sam zlu * Pucao mu u glavu, pa sakrio tijelo * „Crveni” protiv tradicije * Kinezi pod stalnim nadzorom * Samo Mirnu ne hapse
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 26-01-2020

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Dženan Kolić, potpredsjednik Demokratske Crne Gore:
– Imam podršku sunarodnika, koji zajedno sa mnom prisustvuju litijama, da budem uz braću pravoslavce.

Vic Dana :)

Mama pita Pericu:
– Perice, pa što ne jedeš, reče da si gladan kao vuk?
Perica:
– Je li, a kad si ti vidjela vuka da jede pasulj?

Kaže Mujo Hasi:
- Nisam rekao ni jednu jedinu riječ mojoj Fati već nedjelju dana! Haso ga pita:
- A što bolan?
- Pa nisam htio da je prekidam!

Ode Fata u šumu da bere pečurke. Bere ona, bere, kad naiđe šumar i upozori je: - Ajoj Fato, te pečurke su otrovne, nisu za jelo! Fata će: - Ma ne berem ih za jelo, već za prodaju!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Lov i ribolov - datum: 2020-01-13 RIBLJI FOND PLAVSKOG JEZERA PLIJENIO BOGATSVOM
Svjetski rekordi kojih više nema
Rekordan ulov mladice Svjetski rekordi kojih više nema Ribolovni trofeji iz Plavskog jezera predstavljaju značajan atribut njegove turističke privlačnosti, ali se nedovoljno koriste u propagandne svrhe i u funkciji razvoja jezerskog turizma
Po svojim fizičkim osobinama voda Plavskog jezera, zbog protočnosti, malo odstupa od rječne, što je od velikog značaja za život i razmnožavanje plemenitih vrsta riba: mladice, endemične pastrmke „blatnjača”, potočne pastrmke i lipljena. Od skoro, zbog zagađenja vode, nedovoljne zaštite i nedomaćinskog gazdovanja jezerom, uslovi za život i razmnožavanje ribe su unazađeni.

Po kazivanju prof. dr Marka Kneževića, turizmologa i vrsnog poznavaoca flore i faune ovih prostora, pogotovo ribljeg fonda, u srednjem vijeku kada je Plavska župa bila u sastavu države dinastije Nemanjića, isključivo pravo ribolova na Plavskom jezeru imali su manastiri Visoki Dečani i Banjska, a prihode od ribolova imao je i manastir Hilandar na Svetoj Gori u Grčkoj. Jezero je, naglašava dr Knežević, bilo toliko bogato ribom, da se, po predanju, dno jezera prosto nije moglo vidjeti od riba. Ribe su, kaže, umirale od gole starosti, jer je izlovljavanje, naročito u vrijeme Otomanske imperije, pa i kasnije u kraljevini Jugoslaviji, kada je jezero dobro nadzirano, bilo neznatno. Imale su daleko veću i konzumnu i trofejnu vrijednost, ali danas ne umiru od starosti jer im ribolovci, a više krivolovci, ne dozvoljavaju.

-O kapitalnim primjercima riba, u ne tako davnoj prošlosti, svjedoče podaci poznatog prirodnjaka Dragoša Stevanovića iz 1953. godine. On u radu „Prirodne znamenitosti Plavskog jezera i okolnog dijela Prokletija” piše da su ribari Mazo i Isalinbeg Redžepagić, 1918. godine, ulovili mladicu u jezeru ostima tešku blizu 50 kilograma. Nekoliko godina kasnije izvađena je jezerska mladica ispod limskog mosta, nasukana na sprudu, teška nešto ispod 60 kilograma. Ulov mladica težine 30 do 40 kilograma u to vrijeme nije bio rijedak. Ribar Stevan Dašić ulovio je štuku u jezeru tešku 45 kilograma, a Ruso Radenović, 1948. godine, mladicu u Limu tešku 28,5 kilograma. Iste godine ribolovac Hako Šarkinović ulovio je u jezeru mladicu od 32,3 kilograma. Stevanović navodi kapitalne primjerke i drugih ulovljenih riba. Endemična pastrmka „blatnjača” prvih godina nakon Drugog svjetskog rata dostizala je težinu 14 do 18 kilograma, skobalj je težio do 2,5, mrena do pet, manjić do tri, a potočna pastrmka do sedam kilograma – navodi, između ostalog, dr Knežević.

On dodaje da je 1985. godine u jezeru ulovljena mladica od 41,3 kilograma, a ulovio ju je tada mlađani Dževat Šarkinović. Iste godine ovaj riblji orijaš je kaže prepariran u Sarajevu i na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu proglašen za svjetski ribolovni trofej. Nešto kasnije ulovljena je još jedna, ali nešto manje težine, koja je takođe preparirana. Obje se čuvaju u prostorijama hotela „Plavsko jezero”, gdje služe kao eksponati u reklamne svrhe.

-U poslednje dvije decenije najkrupniju jezersku mladicu, što javnost zna, ulovio je u septembru 2003. godine sportski ribolovac Željko Dašić, iz naselja Limski Most kod Plava. Imala je težinu 35,2 kilograma, dužinu trupa 137, a obim 40 centimetara. Možda je među ulovljenim ribama bilo i krupnijih primjeraka od navedenih, ali, da ribolovci, a posebno krivolovci, ne bi prekršajno odgovarali, jer takve ribe većinom mogu da se ulove samo nedozvoljenim sredstvima (mrežama, eksplozivom, podvodnim puškama...), a i u vrijeme lovostaja, ulov je ostao anoniman. Ribolovni trofeji iz Plavskog jezera predstavljaju značajan atribut njegove turističke privlačnosti, ali se nedovoljno koriste u propagandne svrhe i u funkciji razvoja jezerskog turizma. I samo jezero kao izuzetan turistički resurs stoji neiskorišćeno jer je potpuno zatajio ljudski faktor koji ne umije da koristi ni jezero niti druge najveće potencijale za planinski turizam u Crnoj Gori – opominje dr Knežević.

N.V.


Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"