Agencija za sprečavanje koprupcije (ASK) svojim djelovanjem doprinijela je da su funkcioneri motivisaniji da krše zakon jer izostaju sankcije za njihovo nezakonito djelovanje, ocijenio je pravni zastupnik MANS-a Veselin Radulović. Komentarišući za „Dan“ najnovije podatke o kažnjavanju funkcionera, Radulović je ocijenio da, iako ASK konstantno govori da je preventivna institucija, uporno već godinama odbija da shvati da je „represija najbolja prevencija“.

ASK je objavila spiskove o kaznama javnih funkcionera zbog kršenja zakona na kojima preovladavaju najblaži oblici sankcionisanja. Tako se, na primjer, na spisku funkcionera koji su prekršili Zakon o sprečavanju korupcije jer nijesu tačno prijavili prihode i imovinu nalaze 24 javna funkcionera, od kojih je samo jedan kažnjen razrješenjem. Čak 20 funkcionera je zbog skrivanja imovine samo opomenuto, a nekima je, uz opomenu, skrenuta pažnja da će nezakonito djelovanje biti uzeto u razmatranje tek prilikom reizbora.

Radulović kaže da je to samo zamajavanje javnosti i pravljenje statistike, jer opomena nije vrsta kazne, a poruka da će se kršenje zakona iz 2019. razmatrati prilikom reizbora koji će se desiti za godinu, dvije ili više samo predstavlja poruku funkcionerima da krše zakon, ali samo da budu lojalni i sve će biti u redu.

– Kada pogledate način kažnjavanja i te izrečene kazne izvlači se samo jedan zaključak, a to je poruka slobodno radite mimo zakona, krijte imovinu, budite u sukobu interesa, ništa biti neće. Na tim spiskovima nemate nijednog visokog funkcionera da je kažnjen, uporno se ide na niže funkcionere, koji opet ne bivaju kažnjeni. ASK je obesmislila kompletnu svoju ulogu, iako se hvale nekom statistikom, što je bacanje prašine u oči. Opomena nije kazna, sam zakon je opomena da nešto ne smijete raditi, a ako ipak uradite, onda kazna mora biti izrečena. Priča ASK da su oni preventivna, a ne represivna institucija ne pije vodi, jer najbolja prevencija je represija – navodi Radulović.

Zbog davanja netačnih podataka o imovini lani je razriješen Driton Siništaj, Zariji Franoviću je odbijen dio plate, ali je zato 20 funkcionera prošlo samo sa opomenom, i to Sabira Šutović, Dritan Pulti, Vesna Tomanović, Zoran Koprivica, Svetlana Sovilj, Ivan Ivanović, Svetolik Čukić, Radun Marsenić, Milko Kovačević, Mersija Kajević, Slavko Hrvačević, Velimir Šarović, Đon Camaj, Radovan Bošković, Miodrag Macanović, Ernes Gadžo, Mehmed Feratović, Dragana Pima, Gordana Reljić i Sanja Crnić. Iako su prekršili zakon bez kazne su prošli Bojan Brajović, direktor Centra za kulturu Danilovgrad, i Dejan Vujačić, predsjednik Upravnog odbora Fonda za zaštitu depozita, jer je ASK odluke o njima proslijedila institucijama koje nijesu bile nadležne za njih.

ASK je objavila da je lani na osnovu njenih mišnjenja i odluka 57 funkcionera podnijelo ostavku ili je razriješeno. Ipak, prema dostupnim podacima u pitanju su lica koja su obavljala dvije funkcije, a nakon opomene ASK podnosili ostavku na onu manju ili lošije plaćenu. U svakom slučaju ostali su javni funkcioneri.

M.S.

---

Građani joj ne vjeruju
ASK je institucija koju ove godine očekuje komplikovani proces gradnje povjerenja u njen rad jer, iako je osnovana 2016. godine, i danas je na početku kada je u pitanju povjerenje javnosti u njen rad. Iako ima novi Savjet, ASK nema direktora već vršioca dužnosti, a prvi pokušaj izbora čelnika je propao.

Istraživanje, koje je sproveo Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), „Informisanost građana o zviždačima i motivacija da se prijavi korupcija” pokazalo je da bi svega pet odsto ispitanika prijavilo Agenciji za sprečavanje korupcije nezakonite i neetičke radnje nadređenog, firme ili institucije u kojoj radi, što govori o povjerenju u njen rad. Isto tako pomoć i zaštitu od ASK zbog prijavljivanja nezakonitosti ili neetičnog rada tražilo bi svega jedan odsto građana. U Crnoj Gori čak 88 odsto građana smatra da je korupcija prisutna u našem društvu, dok 63 procenta ispitanika ima stav da institucije ne mogu učiniti ništa da joj se efikasno suprotstave.