Zdravlje predstavlja kompletno fizičko, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti i nemoć – to je definicija o mentalnom zdravlju Svjetske zdravstvene organizacije. Pored ove, postoji još mnogo definicija koje objašnjavaju mentalno zdravlje i upućuju na važnost postojanja svjesnosti kod osobe o svojim mogućnostima, sposobnostima, potrebama, načinu suočavanja sa stresnim situacijama. Mentalno zdravlje omogućava osobi da bude efikasna kako za sebe, tako i za okolinu.
Anđela Šćekić Todorović, psiholog i Geštalt psihoterapeut kaže da na mentalno zdravlje utiču spoljašnji i unutrašnji faktori.
- Spoljašnji faktori predstavljaju sredinu, odnosno okruženje u kojem živimo i odrastamo, uslove u kojima živimo, traumatska iskustva poput zlostavljanja, gubitka dragih ljudi... Unutrašnji faktori se odnose na biološke i genetske predispozicije, osobine ličnosti i temperament osobe. Ovi navedeni faktori mogu da utiču na razvijanje mentalnih poremećaja, zato je važno da radimo na sebi, da jačamo svoju ličnost i učimo da na lakši način prevazilazimo stresne situacije. U našoj sredini još postoje barijere i predrasude kada osobe traže pomoć i savjet od psihologa i psihoterapeuta, i te osobe okarakterišu kao „lude“. Međutim, istina leži u tome da osobe koje traže pomoć žele da sačuvaju svoje mentalno zdravlje, budu srećni sobom i funkcionalni za sebe i svoju porodicu, i okolinu. Ukoliko se osoba osjeća duže vrijeme nesrećno, tužno, ili je napeta i uznemirena, ako ima osjećaj da je niko ne razumije i ulazi često u svađe, ili ima strahove, pojačan stid i problem da govori pred drugima onda je preporučljivo da traži pomoć i podršku stručnog lica - psihologa kako bi lakše riješila svoj problem – kaže Šćekić Todorović.
Ona savjetuje da u zavisnosti od problema i onog kako se osoba osjeća treba izabrati stručno lice kome će se obratiti za pomoć.
– Postoje različiti pravci u psihoterapiji i metode pomoću kojih psihoterapeuti pomažu osobama u prevazilaženju problema. Većina ljudi koja se obrati za pomoć traži gotov savjet i očekuje da će problem brzo da nestane. Problemi ne dolaze preko noći, pa se ne mogu ni tako brzo prevazići – kaže Šćekić Todorović.
Geštalt psihoterapija je psihoterapijski pravac koji je razvio bračni par Fric i Laura Perls, 1940-tih godina. Riječ „geštalt“ znači „forma“, „cjelina“, „struktura“.
- Geštalt psihoterapija zastupa holistički pristup čovjeku, uvažava podjednako i tijelo, i psihu i duh čovjeka. Cilj geštalt psihoterapije je da se ojača i osnaži klijent da podršku traži u sebi, a ne u okolini. U geštalt psihoterapiji psihoterapeut nije usresređen samo na sadržaj, odnosno problem koji klijent donosi, već se bavi uočavanjem šema po kojima se klijent ponaša i zbog čega doživljava i ponavlja radnje koje mu istovremeno smetaju i ne donose zadovoljstvo. Cilj toga je osvješćivanje i ugledavanje šema po kojima se klijent ponaša. Uz pomoć terapeuta klijent ponovno doživljava, osjeća i ima mogućnost da iskaže i uradi nešto drugo što će dovesti do rješavanja problema i oslobađanja negativnih emocija. Geštalt psihoterapija je namijenjena osobama koje imaju problem sa depresijom, anksioznošću, fobijama, opsesivnim mislima, suicidalnim mislima... Takođe, geštalt terapija može pomoći i osobama koje su doživjele neka traumatska iskustva i bile suočene sa teškim životnim i stresnim situacijama poput gubitka bliske osobe, razvoda, gubitka posla, bolest... Pored toga, na psihoterapiju mogu doći i osobe koje imaju problem sa osjećajem usamljenosti, rasijanosti, koje često ulaze u konflikte... Međutim, na psihoterapiju ne dolaze samo osobe koje imaju određene probleme, već i koje žele da rade na ličnom rastu i razvoju, na boljem upoznavanju sebe, svojim mogućnosti, potreba, želja i jačanju svoje ličnosti – navodi Anđela Šćekić Todorović, psiholog i Geštalt psihoterapeut.A.D.