Crna Gora je Ustavom definisana kao država socijalne pravde, a koliko smo daleko od tog najbolje svjedoči podatak da su socijalna davanja od 2013. do ove godine rasla u prosjeku za iznos koji je manji od eura. Ministarstvo rada i socijalnog staranja je 31. januara donijelo Odluku o usklađivanju visine osnova za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje i visine materijalnih davanja iz socijalne i dječje zaštite, prema kojoj materijalno obezbjeđenje za porodicu sa pet i više članova iznosi svega 129,84 eura, što je povećanje za samo 7,94 eura. Prema toj odluci, koja je objavljena u Službenom listu, a potpisuje je ministar Kemal Purišić, materijalno davanje za porodicu sa četiri člana povećano je u odnosu na jul 2013. za 7,11 eura i iznosi 116,21 euro. Porodica sa tri člana ima pravo na 98,44 eura, odnosno 6,04 više u odnosu na prije sedam godina, dok familija sa dva člana ima pravo na 82,30 eura, odnosno bilježi se uvećanje za 5,01 euro. Pojedinac ima pravo na socijalnu pomoć od 68,30 eura, odnosno 4,2 eura više u odnosu na odluku o usklađivanju koju je 2013. potpisao tadašnji ministar Predrag Bošković, koji sada rukovodi resorom odbrane.

Prema poslednjim podacima, plata ministra rada i socijalnog staranja je oko 1.700 eura, što je u stvari 13 socijalnih davanja za porodicu sa pet i više članova.

Iz „države socijalne pravde” prije tri godine iselila se Z.I. koja sada živi u Njemačkoj i ima socijalnu pomoć od države od čak 3.882 eura, pri čemu prima iznos od 2.400 eura, a ostatak ide na plaćanje stana i režija. Ona navodi da joj je u Crnoj Gori godinama pomagala Banka hrane, a da sada u Njemačkoj od socijalne pomoći koju dobije mjesečno uštedi i do 1.000 eura, ukoliko „djeci ne kupi baš sve što požele“. Ističe da nijednom nije poželjela da se vrati u Crnu Goru gdje je sa šestoro djece primala 180 eura, a sada samo po jednom djetetu ima 270.

– Troškove odlaska djece na ekskurzije plaća nam država, mjesečne karte, kurseve jezika, u školi imaju užinu, pomoć za domaće zadatke, sve. Sada živimo u stanu koji ima tri spavaće sobe, ali su nam tražili da nađemo veći stan jer oni smatraju da to nijesu dobri uslovi za djecu. U Crnoj Gori sam imala dvije spavaće sobe i to pune vlage – navodi naša sagovornica.

Direktorica Banke hrane Marina Medojević za „Dan” kaže da je materijalno obezbjeđenje porodice, osnovno davanje iz socijalne pomoći za porodicu sa pet i više članova, od 2010. godine do danas poraslo nepunih sedam eura.

– Država Crna Gora nije primijenila preporuke UN Komiteta date još 2014. godine da se povećaju iznosi socijalnih davanja da bi se obezbijedio odgovarajući životni standard socijalno ugroženima – ističe Medojević.

Ona ukazuje da je u Danskoj socijalna pomoć za bračni par sa djetetom do 10 godina oko 820 eura, sa dvoje djece 1.000, a troje 1.209. Navodi i primjer Holandije gdje je socijala za bračni par sa jednim djetetom 966 eura, sa troje 1.095, dok u Luksemburgu tročlana porodica ima 1.464 eura socijalne pomoći od države, četvoročlana 1.772, a petočlana 2.142 eura.

M.S.

---

Bitno je da se brine o bogatima
Medojević navodi da je po indeksu standarda Crna Gora jedna od „jeftinijih zemalja“ za koju vam je potrebno 1.080 eura mjesečno za osnovne životne troškove.

– Prosječan građanin Crne Gore može da pokrije jedva više od pola mjesečenih troškova od jedne plate. Prema preliminarnim podacima Centralne banke, u januaru 2020. u Crnoj Gori je bilo 66 milionera fizičkih lica i 254 milionera pravnih lica, koji depozite čuvaju u bankama. Tajkuni, koji raspolažu višemilionskim depozitima u bankama i na desetine ili stotine miliona vrijednim nekretninama, uživaju brojne povlastice kod države. Dok oni gomilaju sopstveno bogatstvo i milijarde državnog duga, broj siromašnih ubrzano raste – upozorava Medojević.