Američki „brzi plan za Kosovo”, koliko god predstavnici administracije poslednjom izjavom demantovali predsjednika Srbije Aleksandra Vučića očito je da postoji i da je zbog toga Vašington sve prisutniji u zbivanjima oko KiM. Specijalni izaslanik američkog predsjednika za KiM Ričard Grenel je upravo osoba koja se direktno povezuje da aktuelizacijom plana čuvenog Martija Ahtisarija. No, kakav god da se predlog za rješenje kosovskog pitanja ponudi Beogradu, a koji bi u svojoj osnovi imao Ahtisarijev plan, čak i da se on nadogradi u više nivoa, od Srbije bi se zahtijevalo da makar toleriše postojanje „države Kosovo” ili da je faktički prizna. Nadzirana nezavisnost, kako ju je 2007. godine krstio finski diplomata i specijalni izaslanik UN Marti Ahtisari, kasnije ovjenčan Nobelom za mir, podrazumijevala je da „Kosovo ima pravo da zahtijeva članstvo u međunarodnim organizacijama, da zaključuje međunarodne ugovore, da ima zastavu, grb, himnu”... Ovaj plan predviđao je i da se Srpskoj pravoslavnoj crkvi na Kosovu pruže dodatna bezbjednost, imunitet, garancije protiv eksproprijacije imovine, pa i više od 40 zaštitinih zona oko najznačajnijih crkava i manastira i istorijskih spomenika. Podrazumijevao je i pravo svim izbjeglicama i interno raseljenima da se vrate i zahtijevaju povraćaj svoje imovine. Kada je riječ o nekakvoj autonomiji za Sjever, ili ZSO, vidjeli smo kako je sve to prošlo kod Alabanaca iako se Priština obavezala na to Briselskim sporazumom. Dakle, garancije da će Priština išta sprovesti kada je riječ o Srbima i ustupcima nema. Šta se krije iza „Ahtisarijev plan plus, plus”, koji je pomenuo predsjednik Vučić kao moguću ponudu, u rangu ultimatuma, koji će se do kraja godine naći pred Srbijom i koji će ona teško moći da odbije, a neće smjeti ni da prihvati.

Bivši diplomata Zoran Milivojević kaže da bi suština bila da se prizna nezavisnost Kosova u bilo kojoj verziji „Ahtisarija”. Nadoknada bi, po tvrdnjama analitičara, bila nada da Srbija jednog dana biti u EU.

– Vjerujem da Amerika želi da što prije izdejstvuje priznanje Kosova, jer vrijeme ne radi za njih, nego protiv njih. Tu postoji opasnost da će oni povećati pritisak na nas i da će u tome biti manje obazrivi – kaže nekadašnji šef jugoslovenske diplomatije Vladislav Jovanović. Dodaje i da ipak Amerikanci, neće smjeti da pređu neke crvene granice, pošto bi „rizikovali da se definitivno otuđimo”.

Albanski politički analitičari smatraju, pak, da će Priština, planom o kom se priča, morati da prihvati specijalni status za Srbe iz Prištine. Leon Duhanaj ocjenjuje da bi „Ahtisarijev planu plus, plus” vratio cio proces deset godina unazad, kada je na Kosovu počela decentralizacija.

– Ahtisarijev plan je bio pozitivan za srpsku zajednicu na Kosovu kao manjinu unutar Kosova. Vlada Srbije tada nije htjela da prizna realnost, već su pokušali da zaustave taj proces. On sada kaže da ne može ni da ga prihvati ni da ga odbaci. Međunarodna zajednica izgleda nema više interesa da se bavi balkanskim političarima i uskoro će Vučić dobiti neki ultimatum, moraće da promijeni stav po pitanju Kosova i da Srbija najprije de fakto, a onda i de jure prizna Kosovo – kaže Duhanaj i dodaje da se Vučić kasno sjetio Ahtisarijevog plana. Takođe, prema Duhanajevoj procjeni, i Kosovo će morati da prihvati neku vrstu „Ahtisarijevog plus, plus” plana, prema kojem će Srbi na Kosovu imati specijalni status unutar Kosova. On smatra i da Vlada Srbije ne želi još uvijek javnosti da saopšti istinu o Kosovu. Violeta Hadžoli iz Kosovskog demokratskog instituta smatra da Kosovo neće praviti ustupke koji prevazilaze Ahtisarijev paket iz 2008. godine, iako će Srbija imati svoje zahtjeve u dijalogu.

– Sve što je izvan ovog paketa predstavlja rizik po integritet Kosova – kaže Hadžoli.

M.Nj.

---

Nakon KiM, na red stiže Republika Srpska
Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) u Ljubljani Zijad Bećirović izjavio je da će američka ponuda za rješavanje kosovskog pitanja biti kompleksna, ali da bi ogromnu korist od toga trebalo da imaju i Srbija i Kosovo. Odgovarajući na pitanje da li Srbija može da prihvati ponudu, koju će, kako je naveo predsjednik Vučić, uskoro dobiti, Bećirović kaže da će Srbija dobiti brojne ustupke.
– Izaslanik američkog predsjednika ambasador Ričard Grenel naglašava ekonomski aspekt sporazuma. Predsjednik Srbije je vješt pregovarač i zato pušta u javnost različite aspekte mogućeg sporazuma, koji još nije definitivno preciziran. Od budućeg sporazuma trebalo bi da izvuku ogromnu korist Srbija i Kosovo, ali i cio region, pošto poslije toga dolazi na red sređivanje situacije u BiH – rekao je Bećirović.
Po njemu, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik već nanosi veliku štetu Srbiji svojim djelovanjem, misleći vjerovatno na Dodikovo insistiranje na Dejtonskoj BiH.