Da diskriminacije prema ženama na radnom mjestu postoji smatra dvije trećine ispitanika, ili čak 66 odsto, dok je 52 odsto građana navelo da je ili bilo žrtva diskriminacije ili da poznaje osobu koja jeste, pokazalo je istraživanje Sindikata medija o stavovima o rodnoj diskriminaciji na radu. Kako su naveli, diskriminacija se najčešće ogledala u nejednakom tretmanu od strane nadređenog, a zatim i u odlučivanju o prekidu radnog odnosa, dok je rjeđe bio slučaj da je riječ o nejednakim zaradama za isti posao.

– Ono što posebno zabrinjava jeste da ogromna većina takvih slučajeva, čak oko 92 odsto ostaje neprijavljena kako nadležnim organima, tako i poslodavcu ili nekoj od službi u okviru firme. Diskriminacija postoji u svim sektorima poslovanja, a o njoj svjedoče i zaposleni u medijima koji su bili učesnici ove ankete. Skoro 79 odsto anketiranih smatra da postoji diskriminacija prema ženama na radnom mjestu u medijima. Čak 23 odsto ispitanika/ca navelo je da je bilo žrtva diskriminacije, a skoro 36 odsto da poznaje osobu koja je prema njihovom mišljenju bila izložena diskriminaciji. Takav odnos u najvećem broju slučajeva ogledao se u nejednakom postupanju od nadređenog. Opet je tek šest odsto takvih slučajeva prijavljeno – kažu za „Dan” iz Sindikata medija.

U Instituciji zaštitnika ljudskih prava navode da je u cilju veće zastupljenosti žena na tržištu rada, nužno potražiti nova i bolja rješenja kroz dodatne inicijative upućene prema očevima za uključivanje u porodični život kao i razvijanje socijalnih usluga, ali i mijenjanju ukupne svijesti.

– Podsjećamo na posebno nepovoljan položaj višestruko diskriminisanih kategorija i intersekcijsku diskriminaciju kojoj su posebno izložene žene iz manjinskih zajednica, žene Romkinje, žene sa invaliditetom, pripadnice LGBTIQ populacije. U kontekstu podataka i rada gotovo je nemoguće govoriti o egzaktnoj statistici, što u krajnjem dovodi do zaključka da slična istraživanja u Crnoj Gori gotovo da nijesu ni rađena. Takođe, podsjećamo na dugogodišnju diskriminatornu normu koja je proizilazila iz Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju kojom je uređivano ostvarivanje prava na porodičnu penziju isključivo bračnim, ali ne i vanbračnim supružnicima. Na taj način, kod postojanja rodnih uloga u društvu, u nejednak položaj su stavljane žene u odnosu na muškarce. Nakon mišljenja i preporuke Zaštitnika, ova norma je izmijenjena, te su na naše zadovoljstvo izmjenama i dopunama pomenutog zakona izjednačeni bračni i vanbračni supružnici – navode iz institucije ombudsmana.

Zakonom o radu zabranjuje se neposredna i posredna diskriminacija lica koja traže zaposlenje, kao i zaposlenih, s obzirom na pol, rođenje, jezik, rasu, vjeru, boju kože, starost, trudnoću, zdravstveno stanje, odnosno invalidnost, nacionalnost, bračni status, porodične obaveze, seksualno opredjeljenje, političko ili drugo uvjerenje, socijalno porijeklo, imovno stanje, članstvo u političkim i sindikalnim organizacijama ili neko drugo lično svojstvo. Nadalje, zakon propisuje zabranu uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja na radu i u vezi sa radom, ujedno određujući šta se pod uznemiravanjem i seksualnim uznemiravanjem, u smislu ovog zakona, smatra. Zakon predviđa i afirmativne mjere u određenim slučajevima, ujedno propisujući da se odredbe zakona, kolektivnog ugovora i ugovora o radu koje se odnose na posebnu zaštitu i pomoć određenim kategorijama zaposlenih, a posebno one o zaštiti lica sa invaliditetom, žena za vrijeme trudnoće i porodiljskog odsustva sa rada radi njege djeteta, odnosno posebne njege djeteta, kao i odredbe koje se odnose na posebna prava roditelja, usvojitelja, staratelja i hranitelja, ne smatraju diskriminacijom.

M.S.

---

Program besplatne pravne pomoći
Program besplatne pravne pomoći, koji sprovodi Sindikat medija Crne Gore, nudi svim ženama koje smatraju da su bile izložene diskriminaciji po osnovu roda na radnom mjestu, neophodnu pravnu pomoć i potrebne savjete za rješavanje slučaja.
Servis je dio projekta „Ravnopravnost kroz pravdu: Slučajevi diskriminacije žena u vezi sa radom”, koji sprovodimo u okviru granta Centar za ženska prava/Women‘s Rights Center i akcije „Unapređenje radnih prava žena”, koju realizuje Mreža žena Kosova, uz finansijsku podršku Evropske unije i Švedske Agencije za saradnju i razvoj.