Više od 300 pripravnika i savjetnika tužilo je državu i Vrhovni sud zbog smanjenog koeficijenta za plate. Tužbeni zahtjevi su od 1.000 do 2.500 eura plus sudski troškovi, pa će država zbog greške Vrhovnog suda prilikom određivanja koeficijenta, najvjerovatnije, morati da isplati oko 300.000 eura. To potvrđuju i pravosnažne presude koje su dostavljene „Danu”, a u kojima se navodi da su propusti napravljeni jer su plate obračunavane po koeficijentu 4,16, a trebalo su po 5,30 ili 80 posto od ukupne zarade.

– Godinama su pred crnogorskim sudovima u toku sporovi protiv Države, a povodom naknade štete zbog manje isplaćenih zarada pripravnicima do 28. aprila 2015. godine, kada je na snagu stupio Granski kolektivni ugovor za oblast uprave i pravosuđa kojim su precizirane norme u Opštem kolektivnom ugovoru. U tom pravcu prvostepeni osnovni sudovi su usvajali tužbene zahtjeve bivših pripravnika iz sudstva, odnosno presuđivali u njihovu korist, nalazeći da su pripravnici bili zakidani u svojim zaradama, a Viši sud u Bijelom Polju je kao drugostepeni donio na stotine odluka kojima se potvrđuju takve presude provostepenih sudova. One su dostupne na sajtu sudovi.me, pa kao primjer navodimo poslovne oznake nekih od njih: Gž. br. 1683/19 od 11. septembra 2019, Gž. br. 1874/19 od 18. septembra 2019, Gž. br. 2329718 od 29. novebra 2018, i mnoge druge – navodi se u dokumentaciji dostavljenoj našoj redakciji, čiji autor je želio da ostane anoniman.

Kako je navedeno, u svim tim presudama jasno je izražen stav da je na osnovu Opšteg kolektivnog ugovora i Zakona o zaradama državnih službenika i namještenika pripravnicima u sudstvu trebalo obračunavati zaradu u visini od 80 odsto zarade savjetnika II za koje zvanje je u pomenutom zakonu bio određen koeficijent 6,63. Pa je 80 odsto od tog koeficijenta 5,30 po kojem se morala obračunavati zarada pripravnika, a ne 4,15 do 4,20 po kojima je godinama nezakonito vršen obračun njihovih zarada.

– Napominjemo da je dostina sudija, tužilaca i ostalih bivših pripravnika bliskih vrhu suda podiglo novac koji im je pravosnažno dosuđen sa zakonskom zateznom kamatom, dok je jedan broj predmeta i dalje neriješen, i ti predmeti su po žalbama Višeg suda u Podgorici koji je, po nalogu Vesne Medenice, od nedavno odlučio da naprasno mijenja ustaljenu i konzistentnu sudsku praksu da krši pravnu sigurnost i ustavno načelo jednakosti građana pred zakonom, te da sad donosi presude na štetu bivših pripravnika u sudstvu koji godinama čekaju okončanje svojih radnih sporova, koji su po prirodi hitni – tvrdi naš sagovornik.

Istaknuto je da je tako, kako je navedeno, Viši sud u Podgorici nedavno donio presudu Gž. br. 4109/19 od 26. maja 2020, Gž. br. 2338/20 od 5. maja 2020 i Gž. br. 4225/19–17 od 26. maja 2020. kojima je odlučeno na štetu bivših pripravnika odbijanjem njihovih tužbenih zahtjeva kao neosnovanim.

– U tim presudama se, za razliku od ranijeg ustaljenog stava bjelopoljskog Višeg suda, zauzima stav da je u Opštem kolektivnom ugovoru koeficijent za stručnu spremu koju posjeduju pripravnici bio 3,30, od kojeg treba računati 80 odsto, što daje koeficijent 2,64, a što je manje od onog koeficijenta po kojem im je isplaćivana zarada u utuženom periodu, odnsno 4,15 do 4,20, što je 80 odsto od koeficijenta 5,2 ili 5,3, pa zaključuju da bivši pripravnici nisu pretrpjeli nikavu štetu, a što istovremeno znači da su čak bili i preplaćni, jer je 4,15 veće od 2,64 – navodi se u pismu.

​Ž. B.

---

Viši sud u Bijelom Polju donio na stotine presuda
Kako je pojašnjeno, Viši sud u Podgorici pravosnažno presuđuje i u svojim presudama tvrdi da je, shodno Opštem kolektivnom ugovoru, bivšim pripravnicima trebalo isplaćivati zarade po koeficijentu koji predstavlja 80 odsto od koeficijenta 3,3, što je 2,64, iako je prethodno Viši sud u Bijelom Polju donio na stotine presuda po kojima je pripravnicima trebalo isplaćivati zarade po koeficijentu 5,3, što je 80 odsto od koefcijenta 6,63 predviđenog za savjetnike II u Zakonu o zaradama državnih službenika i namještenika.

– To znači da je svakako i u jednom i u drugom slučaju Vesna Medenica, kao i svi ostali predsjednici sudova u periodu od 23. avgusta 2008. do 28. aprila 2015. kroz potpisivanje rješenja sa koeficijentom 4,15 godinama kršila propise, bilo na štetu budžeta Crne Gore, bilo na štetu svojih zaposlenih. Kao dokaz prilažemo jedno od rješenja Vrhovnog suda Su. III.br. 158/09 od 22. juna 2009. koje potpisuje Vesna Medenica i u kojima je naveden koefcijent 4,15 – navodi se u dokumentaciji.<