SKOPLjE – Iako je kraj godine, makedonsko proljeće nikako da se završi. Poslednji prijevremeni parlamentarni izbori koje opozicija nije priznala pretvorili su se u višemjesečnu političku krizu koja je obilježila 2015. godinu, ili kako ocjenjuju politički analitičari u Skoplju – u agoniju koja je kulminirala ozbiljnom intervencijom međunarodne zajednice da se svi akteri dogovore o mirnom rješenju i novim izborima u aprilu iduće godine.
„Bombaš” iz
opozicije
Potres na političkoj sceni izazvale su takozvane bombe, tajno snimljeni telefonski razgovori aktuelnog premijera, ministara, tužioca i desetine hiljada građana Makedonije, političara, novinara, intelektualaca, profesora, umjetnika, glumaca...do kojih je došla opozicija, a lider opozicione partije SDSM Zoran Zaev objavljivao ih je u kontinuitetu, od proleća do pred sam kraj ove godine. Sadržina razgovora je zainteresovala ne samo domaću javnost, nego i međunarodnu, jer razgovori otkrivaju ozbiljnu zloupotrebu vlasti za vrijeme izbora, visok nivo korupcije među vladinim funkcionerima i kriminal u vrhu vlasti. Premijer Nikola Gruevski se najprije branio da su razgovori montirani sa ciljem da se destabilizuje vlast. Protiv lidera opozicije je podnijeta krivična prijava za pokušaj državnog udara, a bivši šef tajne službe Zoran Veruševski i njegovi bliski saradnici uhapšeni su zbog špijunaže. Poslije ekspertize u referentoj laboratoriji u Njemačkoj potvrđeno je da su snimci autentični i da mogu poslužiti kao dokazni materijal u eventualnom sudskom procesu. Zadatak da se afera raščisti do kraja i akteri sankcionišu pripao je specijalnom tužilaštvu, koje je konsenzusom sve četiri relevantne političke partije u Makedoniji izabrao parlament, na čijem je čelu specijalni tužilac Katica Janeva, koja je do skoro bila praktično opštinski tužilac iz gradića Đevđelija. Ona je dobila veliki tim istražitelja, snažnu međunarodnu podršku i logistiku, posebno SAD.
Šatori ispred
zgrade Vlade
Ljeto su obilježili masovni antivladini protesti. Opozicija, veliki broj građanskih organizacija i hiljade građana Makedonije postavili su šatore i napravili logor ispred Vlade i tražili neopozivu ostavku premijera Nikole Gruevskog. Protest je trajao od maja do prvog septembra. Hiljade građana je dolazilo svake večeri u kamp da čuju najnovije snimke telefonskih razgovora. Politička situacija je postajala sve nestabilnija. Gruevski je za destabilizaciju političke situacije optužio strane službe i kazao da je to međunarodna zavjera koju predvode zapadne zemlje, SAD i Džordž Soros sa svojim satelitima u zemlji. I opozicija je bila tvrdoglava i nije željela da se povuče dok premijer ne podnese ostavku.
Krajem ljeta rješenje su ponudili EU i SAD. Počeli su maratonski i iscrpljujući razgovori između vlasti i opozicije o tome kako riješiti višemjesečnu političku krizu. Epilog je bio takozvani dogovor iz Pržina, potpisan krajem septembra, kojim se obavezuju i vlast i opozicija. Najvažnija stavka u dogovoru je da premijer Nikola Gruevski podnese ostavku odmah poslije Nove godine, a da opozicija prestane sa objavljivanjem novih bombi. Prema istom dogovoru konstituisano je Specijalno tužilaštvo, opozicija je dobila tri vodeća resora u Vladi – Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo za rad i socijalnu politiku. Ova tri ministarstva, kako se čulo iz snimljenih razgovora, bila su glavni stožer za namještanje izbora.
Ostalo je da se u hodu ispegla izborni zakon, da se izaberu članovi Državne izborne komisije, donese zakon za medije, promijene uređivačka politika i tim u javnom servisu...
Ovakav epilog opozicija je proslavila kao pobjedu i u znak te pobjede velikom broju istaknutih intelektualaca, novinara, članova političkih partija i predstavnicima nevladinih organizacija u opozicionom kampu ispred Vlade podijeljene su fascikle sa CD-om i snimljenim telefonskim razgovorima. Poslije toga je kamp zatvoren.
Žuti kombi
Vlast i premijer Nikola Gruevski su od samog početka pokušali da prave opstrukcije u vezi sa dogovorom iz Pržina. U javnosti su optuživali međunarodnu zajednicu da želi da sruši aktuelnu vlast, a premijer je u više navrata, koristeći vulgaran i nediplomatski rječnik, napao ambasadora EU u Makedoniji Aivu Orava i komesara za proširenje EU Johanesa Hana. Gruevski je pažnju javnosti pokušao da skrene i pričom o nekakvom žutom kombiju, u kome su bili smješteni pripadnici stranih službi koje se kretao centralnim lokacijama u Skoplju i specijalnom opremom snimalo telefonske razgovore nosiolaca vlasti. Priča je prestala kada su građanske organizacije od kartona napravile scenografiju sa velikim žutim kombijem i šetale gradom ismijavajući premijera.
Majski događaji u Kumanovu prešli su prag tolerancije koji međunarodna zajednica više nije htjela da toleriše. U kumanovskom dijelu grada Divlje naselje, u kojem je etnički sastav mješovit, 9. maja izbio je sukob između pripadnika specijalne policije sa grupom dobro naoružanih i obučenih terorista, čija je namjera, prema saopštenju policije, bila da izvrši napad na vitalne objekte u gradu i izazove nemire i strah kod lokalnog stanovništva. U dvodnevnom sukobu između pripadnika specijalne jedinice policije i grupe sa oznakama UČK, bilans je bio osam poginulih policajca, 37 ranjenih, a u razmjeni vatre ubijeno je 14 terorista i preko dvadeset je zarobljeno. Opozicija je optužila vlast da su tajne službe fingirale sukob kako bi se pažnja javnosti skrenula na drugu stranu i izazvale međuetničke tenzije. Vlast se pravdala da je grupa imala namjeru da destabilizuje državu i da poslije Kumanova izvrši napad na vitalne objekte u Skoplju. Sumnja je pala na Kosovo – grupa je upala sa kosovske strane i desetak dana prije napada na Kumanovo izvršila napad na policijsku pograničnu karaulu Gošince. Kosovo se odmah ogradilo i u saopštenju njihovog MUP-a demantovalo svaku umiješanost njihovih građana. Odnekud su se pojavili tajno snimljeni telefonski razgovori šefa tajne službe Makedonije Saša Mijalkova i lidera albanske partije DUI u Makedoniji Alija Ahmetija sa teroristima, što je izazvalo sumnju da je vlast umiješana u sukob koji je odnio brojne žrtve.
Poslije ovoga ambasadori EU i SAD su u Skoplju održali hitan sastanak sa državnim vrhom i tražili objašnjenje za događaje u Kumanovu. O čemu je bilo riječi u tim razgovorima javnost nije saznala, ali su sjutradan šef tajne službe Sašo Mijalkov, ministar unutrašnjih poslova Gordana Jankulovska i ministar za transport i veze Mile Janakievski podnijeli ostavke.
Razgovori bez
rukavica
Ambasadori su na kraju skinuli diplomatske rukavice. Ispred zgrade Vlade Makedonije došli su ambasadori Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije i EU. Zajedničku izjavu je pročitao ambasador Velike Britanije u Skoplju Čarls Garet, koji je bez uvijanja pozvao premijera Nikolu Gruevskog da prestane sa opstrukcijama u pregovorima za rješavanje političke krize, da poštuje dogovoreno i ovlasti njegov tim da finalizuje ono što je dogovoreno i počne sa reformama za izlazak iz političke krize.
Belgijski posrednik u razgovorima vlasti i opozicije Piter Vanhout bio je još oštriji i upozorio je Gruevskog da ne isključuje mogućnost da SAD i EU uvedu sankcije Makedoniji, zamrznu imovinu političara u inostranstvu i stave neke političare na crnu listu. „Makedonija može biti izolovana kao Bjelorusija”, opomenuo je Vanhout. Američki ambasador Džes Bejli rekao je da su razočarani ponašanjem političkih lidera, što se direktno odnosilo na premijera.
Uslijedio je izvještaj EK u kome je izostala preporuka za početak pregovora sa Makedonijom, stavljena je na led do aprila 2016. godine, za kada su zakazani vanredni izbori.
Tako su Johanes Han i ambasadori EU u Skoplju natjerali lidere četiri najveće političke partije u Makedoniji da prema dogovoru iz Pržina sjednu za zajedički sto i počnu da otvaraju jedno po jedno poglavlje iz kojih se multiplicira kriza. Nažalost, zakočili su razgovori oko mnogih pitanja, izbornog zakona, izbora članova Državne izborne komisije, zakona o medijima... U najneugodnijoj poziciji je premijer Nikola Gruevski, jer pred Anketnom komisijom u parlamentu mora da bude saslušan u vezi sa snimljenim razgovorima u kojima se on pojavljuje, a poslije novogodišnjih praznika treba da podnese i ostavku. Ne isključuje se mogućnost da ga uoči novogodišnjih praznika na razgovor pozovu i istražitelji ili specijalni tužilac Katica Janeva, koja je izjavila da u svom poslu neće imati respekta ni prema kome, bez obzira na kojoj se ljestvici u piramidi vlasti nalazi.
Već se pominje da u dosijeu za premijera koje priprema Specijalno tužilaštvo ima između 30 i 35 krivičnih djela, od namještanja izbora, reketiranja, korupcije i zloupotrebe funkcije, koji su krunski dokaz za organizovani kriminal koji se godinama u Makedoniji odvijao na visokom nivou. Ne samo premijer, nego i prvi ljudi u njegovom okruženju pod istragom su Specijalnog tužilaštva.A.Pisarev
Gdje su pare
Neposredno pred Novu godinu objavljen je i izvještaj međunarodne organizacije za kontrolu finansijskih tokova GFI (Globalni finansijski integritet). Ovi podaci su napravili uzbunu u Makedoniji. Prema njihovim istraživanjima, od 2008. do 2013. godine iz Makedonije je ilegalno izneseno i oprano preko 4,5 milijardi eura. Prema GFI, najveći odliv nelegalno stečenog novca bio je u 2008. godini, kada je oprano 928 miliona dolara, dok je 2011. izneseno 834 miliona dolara. U prosjeku je iz Makedonije od 2004. do 2013. godišnje iznošeno po 516 miliona dolara.
Prema izvještaju, radi se o novcu koji je stečen kriminalnim radnjama, korupcijom i poreskim utajama, a istraživanje GFI napravljeno je na osnovu analize podataka za međunarodnu razmjenu i platni bilans koji objavljuje MMF.
U 2015. godini Makedonija je i dalje bila najsiromašnija zemlja u Evropi sa rekordnim brojem nezaposlenih, a iseljavanje mladih dobilo je ogromne razmjere. Svjetska banka je i zvanično objavila da se od 2006. do 2015. godine iz Makedonije iselilo 250.000 mladih ljudi, uglavnom sa fakultetskom diplomom. Popis stanovništva koji je trebalo da se obavi 2010. godine neće se održati vjerovatno ni dogodine, pa Makedonija realno i ne zna koliko ima stanovnika.
Kampanja bez premijera
Do izbora su samo četiri mjeseca, a u kampanji se Nikola Gruevski neće pojaviti kao premijer, jer prije toga mora da podnese ostavku. Analitičari ocjenjuju da postoji velika šansa da premijer i neki njegovi saradnici izbornu kampanju dočekaju u zatvoru. Pitanje je samo da li će uspjeti da zadrži glavnog koalicionog partnera koji mu je potreban za očuvanje vlasti.
Njegov koaliciioni partner, albanska partija DUI, na klimavim je nogama jer se u drugoj polovini 2015. godine pojavila politička struktura među Albancima koju čine mladi intelektualci i koja se već pretvara u novu političku partiju. Njihova poruka je da kriminalizovani političari iz DUI, koji su se od vojnih komandanata i veterana transformisali u političare, treba da napuste političku scenu. Ukoliko nova generacija albanskih političara stupi na političku scenu, njihov prvi zahtjev biće revizija i dopuna Ohridskog dogovora u pravcu proširenja prava Albanaca i uvođenje albanskog jezika kao službenog na cijeloj teritoriji Makedonije, funkcionalna federalizacija i derogiranje nekih funkcija centralne vlasti na zajednicu opština u Zapadnoj Makedoniji i hitno rješavanje problema sa nazivom države, kako bi se oslobodio put za EU i NATO.
Spisak želja novih političkih partija, vlasti i opozicije je dug. Šta će od toga moći da se ispuni, zavisi od harmonije koja mora da se uspostavi na makedonskoj političkoj sceni. Ono što je najvažnije, a to je poručio i Johanes Han, jeste da Makedonija u aprilu mora da sprovede fer i demokratske izbore, inače će preporuka za početak pregovora lako biti izgubljena.