Evropska komisija još jednom je pozvala Sloveniju i Hrvatsku da nastave dijalog i izbjegnu bilo kakvo djelovanje koje može da utiče na bilateralne razgovore. EK je ponavila da je Brisel spreman da pomogne u sprovođenju rješenja arbitraže na slovenačko-hrvatskoj granici.
– Komisija opet poziva obje strane da nastave dijalog na svim nivoima na konstruktivan, ekspeditivan i nedvosmislen način i da izbjegnu svaku akciju koja može da nanese štetu trenutnim bilateralnim pregovorima – izjavila je Mina Andreeva, portparol EK, prenosi slovenačka agencija STA.
Prema njenim riječima, Komisija je spremna da dorinese ili da olakša proces kako bi se najbolje implementirala konačna odluka arbitražnog tribunala i dodala da će EK nastaviti da razgovara o tom problemu.
Međutim, kako naglasila Andreeva, to zavisi od razvoja događaja, budući da od 19. decembra, od susreta slovenačkog i hrvatskog premijera Mira Cerara i Andreja Plenkovića u Briselu, nije bilo napretka.
Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Davor Božinović izjavio je da se granični spor sa Slovenijom može riješiti samo bilateralnim dogovorom, te da Zagreb neće povlačiti jednostrane poteze.
Božinović je napomenuo da će Hrvatska znati da nađe odgovor krene li druga strana sa povlačenjem jednostranih poteza, prenose mediji.
„Mi smo na poziciji da nećemo i ne povlačimo nikakve jednostrane poteze, a ako druga strana bude stvarno krenula sa povlačenjem nekih jednostranih poteza, hrvatske institucije će za to naći odgovor”, poručio je Božinović, odgovarajući na pitanje kako hrvatski MUP planira da reaguje na kazne koje Slovenija najavljuje za hrvatske ribare u Piranskom zalivu.
Slovenija je 30. decembra počela da primjenjuje arbitražnu odluku o granici sa Hrvatskom u Piranskom zalivu i tog dana se tamo pojavio slovenački patrolni brod na kome se prvi put nalazio i inspektor.
Arbitražni sud za granični spor između Hrvatske i Slovenije odlučio je 29. juna da oko tri četvrtine Piranskog zaliva pripada Sloveniji i da ta zemlja dobija koridor do međunarodnih voda.
Vlasti Slovenije odlučile da sprovode arbitražnu odluku nakon isteka šestomjesečnog roka za njenu pripremu i budući da je u slovenačkom parlamentu usvojen set „zakona za sprovođenje”.
Hrvatska, koja je prije saopštavanja odluke izašla iz postupka arbitraže, i dalje ne priznaje odluku suda, za koju smatra da je postupkom slovenačkih predstavnika korumpirana.
Njemački konzervativni dnevni list Die Welt se raspisao o graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije, koji smatra posve bizarnim, ali upozorava da bi od njega najviše koristi mogli imati zagovornici neliberalne demokratije unutar EU-a, poput mađarskog premijera Viktora Orbana i poljskog ultrakonzervativnog lidera Jaroslava Kačinjskog.
Die Welt piše da se Hrvatska i Slovenija „već godinama žestoko natežu oko nekoliko kvadratnih metara mora”, i to čak ne oko lijepih jadranskih plaža nego o „području na kojem lovi nekoliko ribara”. Zbog razgraničenja u malom Piranskom zalivu „dva susjeda idu opasnim smjerom konfrontacije”, a vječna svađa bi sada mogla eskalirati zbog odluke Slovenije da implementira međunarodnu arbitražnu odluku o razgraničenju dvije države.
„Hrvatska je do današnjeg dana imala skoro dvije godine da prizna arbitražnu odluku, prema kojoj Sloveniji pripadaju dvije trećine zaliva, ali hrvatska vlada se odlučila da će arbitražu sveukupno ignorisati. Hrvatska je već prije dvije godine u znak protesta istupila iz arbitražnog procesa”, podsjeća njemački list i navodi da je hrvatski argument za takav potez bila nepravilnost u arbitražnom procesu.
S obzirom na to da zemlje nastale raspadom Jugoslavije nisu same u stanju bilateralnim dogovorom riješiti svoje probleme oko granica, ako to nije moguće ni međunarodnom arbitražom, cijeli proces približavanja Evropskoj uniji bi se mogao pretvoriti u seriju blokada.
„Upućeni u briselska gibanja su zabrinuti da bi insistiranje Evropske komisije na priznavanju arbitraže u Hrvatskoj moglo biti interpretirano kao jednostrana podrška Sloveniji, te Hrvatsku još više gurnuti u savez s nacionalistima iz Mađarske i Poljske”, zaključuje Die Welt i završava konstatacijom da bi takav razvoj događaja „dugoročno predstavljao postavljanje eksploziva pod cijeli evropski projekt”.