U nedjelju će se u Solunu održati veliki centralni miting protiv upotrebe termina Makedonija u budućem imenu grčkog sjevernog susjeda. Očekuje se da na Trgu „Aristotel“ učestvuje skoro milion ljudi iz cijele provincije. Grčki premijer Aleksis Cipras ima veliki problem da postigne nacionalni konsenzus da se problem oko imena sjevernog susjeda riješi u duhu prijateljstva i pozitivne klime između Skoplja i Atine. Cipras pokušava da smiri strasti, ali crkva i anarhisti raspaljuju vatru.
Cipras je prije dva dana održao hitan sastanak sa poglavarom Grčke pravoslavne crkve Jeronimom. Poslije tog sastanka crkva pokušava da smanji masovnost na zakazanim protestima. Jeronimos je javno istakao da u ovom momentu nijesu potrebni protesti nego nacionalni konsenzus i jedinstvo Grčke, saopštila je Grčka pravoslavna crkva. Crkve u provincijama se, međutim, oglušuju na njegov poziv i pozivaju građane na masovnost. Ministarstvo spoljnih poslova u svom saopštenju otvoreno pita: Da li je Crkva saveznik „Zlatne Zore“.
Nova Demokratija optužuje vladu za neodgovorno ponašanje i tajne pregovore. Izjavu premijera Ciprasa da pregovori koji se vode u Njujurku uz posredništvo medijatora UN Metjua Nimeca ne prejudiciraju pobjednika ili gubitnika u ovom sporu, ultranacionalisti, čija je koncentracija najveća upravo u sjevernoj provinciji Makednija i Trakija ne prihvataju.
U srijedu je veća grupa pripadnika „Zlatne Zore“, koju grčka vlast tretira kao ultranacionalističku-anarhističku organizaciju, na silu uspjela da uđe u sjedište gradske uprave Soluna za vrijeme sjednice gradske vlasti i da tamo istakne ogroman transparent sa natpisom „Makedonija je Grčka“. Bacali su letke i uzvikivali uvredljive parole na račun sjevernog susjeda. Istovremeno je cijeli Solun bio izlijepljen plakatima „Makedonija je jedna i samo grčka“ „Makedonija znači Grčka“.
Ova partija građanima iz unutrašnjosti Grčke nudi organizovani transport do Soluna po cijeni od 4 do 8 eura kako bi obezbijedila masovno prisustvo.
Gradonačelnik Soluna Janis Butaris, koji se za vrijeme novogodišnjih praznika susreo u Solunu sa makedonskim premijerom Zoranom Zaevim pokušavajući da i u njegovoj provinciji Makedoniji raširi pozitivnu klimu za rješenje spora, izjavio je da ne podržava miting u nedjelju i da neće učestvovati na njemu.
– Ja ne podržavam najavljene proteste radikalnih nacionalističkih partija i udruženja, posebno ne u ovom trenutku kada se prave ozbiljni napori da se odnosi između dviju zemalja normalizuju. Mislim da ovi protesti koji su najavljeni za nedjelju ne odražavaju javno mišljenje cijele Grčke, kaže Butaris.
Butaris smatra da sa susjedima treba razvijati dobre odnose i da u momentu kada se vode ozbiljni i pozitivni pregovori ne treba radikalizovati situaciju protestima. Međutim, jedna od poslednjih anketa je pokazala da su dvije trećine Grka protiv upotrebe naziva Makedonija u imenu sjevernog susjeda.
Zvanično ovonedjeljni miting organuzuju zajednički opozicione partije, uz snažnu podršku crkve. Predstavnici crkve neće biti na protestima ali im daju podršku. Arhiepiskop Atine i cijele Grčke Jeronim kaže da je pozicija Grčke pravoslavne crkve jasna i da je crkva protiv termina Makedonija.
Poslanik političke partije „Nezavisni Grci“ Kostas Kacikis, koja koalicira u vladi premijera Ciprasa, izjavio je uoči protesta u intervjuu za solunski radio da će on i njegove kolege poslanici biti dio protesta koji se organizuje u nedjelju, 21. januara.
– Naša partija u vrhu svoje političke agende ima patriotizam i normalno je da će učestvovati na protestima i biti uz narod. Tamo će biti svi naši poslanici – Makedonci iz sjeverne Grčke, kaže Kacikis. Predsjednik ove partije Panos Kamenos je kao koalicioni partner u vladi umjereniji u izjavama, ali se zalaže da dodatak u imenu sjevernog susjeda bude „Vardarska“ i da se grčki narod o tom predlogu izjasni na referendumu. Na referendumu insistiraju i druge opozicione partije u prvom redu Nea Demokratija koja u poslednje vrijeme u anketama bilježi veliku prednost u odnosu na vladajuću Sirizu.
A.Pisarev
Istorija se ponavlja
Godine 1991, kada je Socijalistička Republika Makedonija proglasila nezavisnost od Jugoslavije, i zatražila međunarodno priznanje kao Republika Makedonija, skoro milion Grka protestovalo je u Atini protiv korišćenja ovog imena. Protesti su organizovani na granici. Grčka je zatvorila granicu i uvela sankcije Skoplju. Grci su tvrdili da je ovu republiku 1944. godine izmislio Tito, i nazvao je „Makedonija“, jer je imao pretenzije prema sjevernoj Grčkoj provinciji Makedonija i solunskoj luci. Takođe ih je vrijeđalo pozivanje na drevnu Makedoniju: „moderni Makedonci su ipak Sloveni, koji su se u regionu pojavili prije tričavih 1.500 godina“. Takođe ih je brinula nedvosmislena podrška koju je ova republika pružala etničkim Makedoncima van granica zemlje: mnogi Makedonci u Grčkoj bili su na strani komunista tokom građanskog rata, i zbog toga su ispaštali; najtvrđi makedonski nacionalisti su potomci onih izbjeglih ili protjeranih iz Grčke tokom rata. Suočena sa ratom koji je bijesnio na sjeveru bivše SFRJ i zatvorenom granicom na jugu, Makedonija se obratila međunarodnoj zajednici za pomoć. Na scenu su stupili posrednici iz Ujedinjenih nacija. Nakon dvije godine pregovora, Grčka je dozvolila Makedoniji da uđe u Ujedinjene nacije, pod privremenim nazivom „Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija“.
Rješenje će potvrditi na referendumu
Premijer Zoran Zaev se nada da će višegodišnji spor sa Grčkom oko imena Makedonije biti okončan, kako je rekao, dostojanstveno i rješenjem kojim će biti zadovoljne obje strane – Atina i Skoplje.
– Vidim da se razvija i transparentan proces, mi želimo nacionalni konsenzus i kada rješenje bude pronađeno, to ćemo potvrditi na referendumu, rekao je Zaev.
On je dodao da je izbor imena uslov za članstvo Makedonije u NATO-u i da se nada da bi već ove godine ta zemlja mogla dobiti poziv da postane 30. članica Atlantskog saveza, prenijeli su makedonski mediji. Mediji su ranije prenijeli da pet predloga za novo ime Makedonije ostaje u opticaju i nakon poslednjeg sastanka u Njujorku predstavnika Skoplja i Atine, uz posredovanje predstavnika UN Metjua Nimeca.
Portal Tema na albanskom jeziku prenio je da je riječ o imenima: Republika Nova Makedonija, Reublika Sjeverna Makedonija, Republika Gornja Makedonija, Vardarska Republika Makedonija, Republika Makedonija (Skoplje), prenosi taj medij.
Nimec je, naime, u intervjuu za grčku TV ANT 1 poslije sastanka u Njujorku rekao da će u imenu ostati naziv Makedonija jer je to prepoznalo do sada već 100 zemalja.