BiH, kao protektorat nema samostalnu spoljnu politiku, a nova strategija ima tri cilja. Osnovni je uvesti BiH u NATO. Strategija, takođe, predviđa stvaranje „BH dijaspore”, što je, kažu analitičari, veoma opasno za srpski identitet u BiH.
To što je Predsjedništvo BiH poslije 15 godina usvojilo novu spoljnopolitičku strategiju može da zazvuči kao dobra vijest. Predsjedništvo, sačinjeno od tri predstavnika tri konstitutivna naroda dugo nije pokazalo tako jedinstven stav.
Međutim, Bosna ne bi bila Bosna kada bi sve išlo glatko. Kao prioritetne aktivnosti bosanskohercegovačke diplomatije navodi se aktivacija Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP), kao i potreba za „dodatnim unapređivanjem sistema pridruživanja EU spoljnopolitičkim izjavama i restriktivnim merama EU prema trećim zemljama i subjektima”.
Nema potrebe mnogo mozgati zbog čega su ove odredbe u suprotnosti sa interesima Republike Srpske. Narodna skupština RS usvojila je nedavno deklaraciju o vojnoj neutralnosti, dok sa Rusijom, koja se veoma lako može prepoznati, u „potrebi za pridruživanjem restriktivnim mjerama prema trećim zemljama i subjektima”, ima veoma razvijenu ekonomsku i političku saradnju.
Stoga i ne čudi protest koji je srpskom članu Predsjedništva Mladenu Ivaniću uputio predsjednik RS Milorad Dodik. On je upitao Ivanića da li je prije glasanja za dokument razmislio da stavovi iz strategije sugerišu na usvajanje sankcija Rusiji, sa kojom RS ima značajnu ekonomsku saradnju.
– Vidljivo je da ste glasanjem za pomenutu Strategiju pokušali da van snage stavite Rezoluciju Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti, prihvatajući odredbe o NATO integracijama BiH – navodi se u Dodikovom pismu Ivaniću.
Ivanić je nakon tri dana odgovorio pismom u kome je rekao da se prilikom izrade Strategije konsultovao sa domaćim stručnjacima, ambasadorima i profesorima iz Srpske, i da niko od njih nije imao ozbiljniju primjedbu na sadržaj ovog dokumenta.
– Podsjećam da se u Strategiji nigdje ne spominje članstvo BiH u NATO-u, što čak ni Vi ne možete da negirate. Smatram da BiH ne može da postane član NATO-a, sve dok i ako Srbija ne bude u NATO-u. Taj stav jasno zastupam već duže od deset godina i nemam namjeru da ga mijenjam – naveo je Ivanić.
Međutim, bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović Strategiju tumači dijametralno suprotno od Ivanića. Prema njegovom mišljenju, BiH se nalazi u predvorju Sjevernoatlantske alijanse.
– Predsjedništvo je poklonilo poseban značaj i davalo impuls svim procesima koji su se odnosili na integraciju BiH u NATO-u i EU. BiH se faktički nalazi u predvorju ovih moćnih državnih i sigurnosnih asocijacija. U aprilu će biti aktiviran MAP… Akcioni plan za članstvo u NATO-u – rekao je Izetbegović na Programskom skupu svoje SDA.
Stručnjak za međunarodne odnose sa banjalučkog univerziteta Željko Budimir rekao je da je glavni cilj Strategije spoljne politike BiH, koju je nedavno usvojilo Predsjedništvo BiH, integracija u NATO.
Budimir je naveo da je drugi važan cilj ove strategije usklađivanje spoljne politike BiH sa spoljnom politikom EU prema Rusiji, te da je to, takođe, kroz eufemizme, u Strategiji navedeno.
– Treća važna stvar je što ova strategija treba da umanji značaj spoljne politike koja se vodi na nivou entiteta, jer Republika Srpska pokušava, kroz svoja diplomatska predstavništva, da izvodi određene stvari koje su vezane za spoljnu politiku. To su tri najvažnije stvari koje ova strategija pokušava da uradi, a najvažnija jeste da se ubrza proces pridruživanja NATO-u – upozorio je Budimir u izjavi za „Sputnjik”.
Savjetnik za međunarodne odnose predsjednika Republike Srpske Nina Sajić navela je da su mnoge stvari u Strategiji sporne, kao što je sporna i sama činjenica da je ovaj dokument usvojen u poslednjoj godini mandata sadašnjeg Predsjedništva BiH u kome, kako kaže, najmanje dva od tri člana neće sjediti poslije narednih izbora koji treba da se održe u oktobru ove godine.
Prema njenim riječima, Strategija, koja je pompezno najavljena i objavljena na sajtu Predsjedništva, naprasno je uklonjena pošto je javnost imala oštre zamjerke na nju, uz obrazloženje da je riječ o nelektorisanoj verziji.
– Međutim, i sadašnja verzija Strategije jezički je problematična, poput termina „BH diplomatija” koja kao institucija ne postoji – istakla je Sajićeva.
Kada se u Strategiji kaže da postoji „široki konsenzus” za aktiviranje MAP-a, Sajićeva kaže da se ne zna šta to podrazumijeva.
– Da li to podrazumijeva konsenzus od Marin dvora do Vječne vatre, to je nešto manje od dva kilometra, jer široki konsenzus na nivou BiH, odnosno u Republici Srpskoj za aktiviranje MAP-a ne postoji –naglasila je Sajićeva.
Ona je navela da Strategija ne sadrži samo politički nekorektne navode, već i stvari koje su opasne za Republiku Srpsku i za srpski narod u BiH, kao što su skrivene poruke da je došlo do zaoštravanja odnosa između Zapada i Rusije, upitavši „kakva je tu uloga BiH”.
– Ono što je, takođe, veoma opasno za srpski narod u BiH, a na čemu već skoro dvije godine radi Savjet ministara, pa i samo Predsjedništvo BiH, uz saradnju sa određenim međunarodnim organizacijama i vladom Švajcarske je kreiranje „BH dijaspore” – kaže Sajićeva.
Ona je pojasnila da je „saradnja sa ‚BH dijasporom‘ vješto prikrivena u dijelu Strategije koja se tiče ekonomskih odnosa, odnosno pokušaja da se ekonomski potencijali BiH intenziviraju, ali ona će imati duboke političke i sve druge konsekvence ukoliko se nastavi sa idejom i inicijativom stvaranja ‚BH dijaspore‘”.
– Prije svega, to bi dovelo do cijepanja i podjele srpske dijaspore na geografsko porijeklo i rascijepilo bi srpsku dijasporu u svijetu – kaže Sajićeva i dodaje da bi „stvaranje ‚BH dijaspore‘ dovelo do stapanja srpskog identiteta u jedan vještački bosanski identitet”.