Ministri spoljnih poslova Grčke i Makedonije Nikos Kocijas i Nikola Dimitrov utvrdili su poslije dugih razgovora u Briselu okvir kompromisnog dogovora koji treba da obezbijedi rješenje spora oko imena Makedonije. Dvojica ministara su izjavila da su utvrđeni ključni elementi za rješenje 27 godina dugog spora i kompletno zatvaranje ovog pitanja. Preostaje da oba ministarstva to dorade u formi finalnog bilateralnog dogovora i pojedine elemente preciziraju na najvišem nivou nakon čega se očekuje sastanak premijera Zorana Zaeva i Aleksisa Ciprasa.
Dvojica ministara su izjavili, kako je prenijela makedonska novinska agencija MIA, da će se već danas i sjutra razgovori nastaviti na ekspertskom nivou gdje će otkloniti sve dileme oko pravnih i tehničkih detalja, a potom će tekst biti dat na uvid premijerima Ciprasu i Zaevu.
Obje strane ocjenjuju da bi ovaj više od dvije decenije dug spor mogao biti riješen do početka ljeta čime bi se podigla rampa za ulazak Makedonije u NATO.
Ministri Kocijas i Dimitrov nijesu saopštili šta je precizno dogovoreno i nijesu iznijeli detalje okvirnog sporazuma izjavivši da to ostavljaju dvojici premijera.
– Imali smo produktivan sastanak i utvrdili okvir koji treba da dorade pravni timovi obje države. U ovom momentu druge detalje ne bih iznosio, to treba da ostavimo premijerima jer je iskustvo pokazalo da prevelika komunikacija može da ugrozi proces – izjavio je Dimitrov.
On je za makedonsku državnu agencija MIA kazao da će sredinom nedjelje premijeri Grčke i Makedonije imati duži telefonski razgovor poslije čega će saopštiti šta je precizno dogovoreno.
Dimitrov je u Briselu imao neformalni doručak sa pojedinim ministrima spoljnih poslova EU, kome je prisustvovao i komesar za proširenje Johanes Han. Dimitrov je o postignutom dogovoru sa Kocijasom informisao i visoku predstavnicu za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU Federiku Mogerini.
– Svi smo ohrabreni napretkom u pregovorima između Atine i Skoplja oko pitanja imena. Radićemo na podršci ovom procesu i očekujemo pozitivan epilog – izjavila je Mogerini.
Han je na Tviteru zahvalio dvojici šefova diplomatije za, kako je napisao, „njihov težak i konstruktivan posao” i cjelokupnu podršku pregovorima.
Kako se povećavaju šanse da se ovo pitanje zatvori, u Grčkoj se ponovo razbuktavaju protesti za „očuvanje grčkog karaktera Makedonije”. Takozvani Komitet koji se bori za grčki karakter Makedonije poziva i najavljuje protest grčkih građana protiv rasprodaje imena Makedonija.
Sastanku dvojice ministara u Briselu prethodili su naporni razgovori u Njujorku uz posredništvo medijatora u sporu Metju Nimica. Poslije kratkotrajnog napretka u pregovorima između Grčke i Makedonije oko imena, do koga je došlo poslije najnovijeg predloga da se današnja Makedonija imenuje kao Republika Ilindenska Makedonija, pregovori su ponovo vraćeni korak nazad. Grčka opozicija je odbacila ovaj predlog sa obrazloženjem da je u njemu sadržana jaka nota iridentizma, jer je okosnica Ilindenskog ustanka bila Makedonija se velikim dijelom grčke teritorije.
I Cipras i Zaev su pod pritiskom domaće javnosti i opozicije da ne vode dovoljno računa o nacionalnim interesima.
Stav međunarodne zajednice, posebno SAD i EU je da ova runda pregovora mora da rezultira konačnim rješenjem. Visoki predstavnici SAD i EU su upozorili makedonskog premijera Zaeva da će ako i ova runda pregovora završi neuspjehom Makedonija dugi niz godina ostati bez pristupa NATO alijansi i u dogledno vrijeme ne može očekivati datum za početak pregovora sa EU. Atina je, takođe, upozorena da će veliki dio odgovornosti za neuspjeh ove runde pregovora biti prepisan njihovoj strani.
Razgovori se u ovom trenutku odvijaju na dva nivoa – među ministrima spoljnih poslova i tehničko ekspertskih grupa. Ministri su fokusirani na politička pitanja, a radne grupe na tehničke detalje teksta dogovora i spisku podzakonskih rješenja koja bi proizašla iz konteksta mogućeg dogovora.
Premijeru Zaevu je najveći problem kako da garantuje ustavne promjene koje bi obezbijedile široku primjenu novog imena za unutrašnju i spoljnu upotrebu jer bi to u ovom momentu teško prošlo na usvajanje u Sobranju.
Cipras je pod pritiskom opozicije i nacionalističkih partija da rasprodaje nacionalne interese i ime Makedonija. Odbacujući ove kritike, grčki premijer je u Solunu, administrativnom i političkom centru Makedonije krajem prošle nedjelje u razgovoru sa solunskim gradonačelnikom Janisom Butarisom rekao da je cilj u pregovorima da se nešto što je oduzeto prije sedamdeset godina vrati nazad, a ne da se da susjednoj zemlji. Kako je prenio grčki list „Katimerini”, Cipras je rekao da je grčki sjeverni susjed bio Republika u okviru bivše jugoslovenske federacije i da je kao autonomna država poznata po imenu Makedonija.
– To ime u odsustvu neke druge odrednice upućuje na antički grčki svijet i na bogato kulturno nasleđe Grčke, antičke Makedonije. To pokušavamo utvrđivanjem odrednice koja će razgraničiti da dva svijeta vratimo nazad. Ukoliko u tome uspijemo, to će biti velika pobjeda za nas – kaže Cipras. Kako su prenijeli grčki mediji, Cipras je rekao da dogovor mora da bude jasan i da otkloni svaku dilemu da je grčka Makedonija rezultat grčkog antičkog svijeta, a drugo je tradicija sjevernog susjeda i njihov kulturni entitet.
Cipras ne poriče postojanje države na sjevernim granicama koja ima sopstvenu tradiciju i kulurno nasleđe, ali pojašnjava da su to dvije različite stvari.
Cipras je ocijenio da su posmatrajući iz tog ugla pregovori koji se vode osjetljivi i kritični, ali napreduju i Grčka će insistirati da vrati nešto što joj je kao ime oduzeto prije sedam decenija u okviru Jugoslavije i dato kao ime jednoj njenoj republici koje ona i danas koristi bez jasne odrednice. On se slaže da je sada vrijeme da se pronađe rješenje i da obje zemlje postoje, sarađuju i žive u miru u korist cijelog regiona.
Za Makedoniju je i dalje najprihvatljivije ime Republika Ilindenska Makedonija, ime koje je prihvatljivo i za opoziciju i albanski dio populacije u Makedoniji. Makedonska vlada je ocijenila da je Republika Ilindenska Makedonija ime sa vremenskom odrednicom koje zadovoljava obje strane.
Iako je Zaev obrazložio da Makedonija tim imenom pravi potpuno razgraničenje sa regionom Makedonija u Grčkoj, ovaj predlog je otpao. Tokom vikenda u javnosti je procurjela vijest da se Ilindenska zamjenjuje Kruševskom što na neki način ublažava ideju Ilindenskog ustanka o ujedinjenju svih etničkih prostora Makedonije. Ovaj predlog, međutim, nije zvanično potvrđen.
S obzirom na embargo o bilo kakvim detaljima iz Brisela, javnost u obje zemlje je u očekivanju najavljenog telefonskog razgovora dvojice premijera poslije čega bi oni trebalo da svojim građanima saopšte šta sadrži konačni predlog za rješenje decenijskog spora.
Koja je od dvije države u pregovorima u boljoj ili težoj poziciji: Grčka je članica NATO i EU, ali je u velikim dugovima čije servisiranje zavisi prije svega od Njemačke. Makedonija žuri da uhvati voz za NATO i EU prije Samita i svjesna je da ako se to ne dogodi ide na sporedan kolosijek.
Zasad Makedonija nezvanično na svojoj strani ima Njemačku, a Grčka SAD. Prema grčkim izvorima, ovih dana su potvrđeni „bliski odnosi Grčke i SAD u bilateralnoj i vojnoj saradnji”. List „Katimerini” je objavio da su djelovi američke flote sa tri nosača aviona usidreni u pomorskoj bazi Souda, u Pireji, u blizini Rodosa i Santorinija, što je jasna posvećenost dobrim grčko-američkim odnosima i uvjerenju SAD da je Grčka stub stabilnosti u regionu.
Grčka još uvijek nije izašla iz krize, a SAD i EU kojima je stalo do priključenja Makedonije Alijansi zbog svekupne geopolitičke situacije u regionu vrše snažan pritisak na Atinu da popusti u rješavanju ovog decenijskog spora.
Grčki mediji poslednjih nedjelja ne kriju da bi neki od dosadašnjih stavova Atine oko ovog pitanja mogli da budu revidirani, prije svega iz pragmatičnih razloga. Zapadni partneri Grčke u EU, prije svih Njemačka nagovještavaju da bi bili darežljiviji oko aranžmana za otpisivanje dugova Grčkoj ako se spor sa sjevernim susjedom oko imena riješi do Samita Alijanse. Grčki list „Ta nea” je objavio analizu u kojoj potencira da bi rješenje spora sa Makedonijom, pored finansijske bilo i od velike političke koristi za vladu Aleksisa Ciprasa.
– Ako se riješi jedan od hroničnih problema u spoljnoj politici Grčke, to bi donijelo pozitivne poene i labaviji nadzor kreditora nad grčkom ekonomijom – piše „Ta nea”.
Grčki analitičari za ovaj list kažu da bi to bila sasvim drugačija frekvencija u odnosu na ponašanje kreditora prema Portugaliji, Irskoj i Kipru.
„Ta nea” je sredinom prošlog mjeseca objavila i da će Atina dobiti „poklon” iz Berlina ako se do samita NATO postigne dogovor sa Makedonijom oko imena. Pozivajući se na evropske izvore list je objavio da bi u tom slučaju antikrizne mjere za smanjenje penzija u Grčkoj bile odložene za šest mjeseci, što bi Ciprasu donijelo pozitivne poene za izborne planove.
Slična ponuda važi i za Makedoniju.
– Vrata NATO-a su otvorena za vašu zemlju, ali prvo pronađite rješenje za ime, pa pristupite Alijansi – rekao je američki ministar odbrane svojoj koleginici Radmili Šećerinskoj na sastanku u Vašingtonu.
– Ne bismo željeli da vas vidimo ispred zatvorenih vrata NATO-a – poručio je američki ministar odbrane Džejms Matis.A.Pisarev