Makedonski predsjednik Đorđe Ivanov zvanično je odbio da potpiše ukaz o proglašenju Zakona o potvrđivanju konačnog sporazuma, koji su potpisali predstavnici Atine i Skoplja o novom imenu te bivše jugoslovenske republike, jer, kako je naveo, taj sporazum nema ustavni osnov i nije ratifikovan u skladu sa Ustavom.
– Na osnovu člana 75 Ustava Republike Makedonije, donio sam odluku da ne potpišem Ukaz o proglašenju Zakona o potvrđivanju konačnog sporazuma za rješavanje razlika koje su opisane u Rezolucijama 817 (1993) Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, i 845 (1993) za prestanak važenja Privremenog sporazuma iz 1995. godine i za uspostavljanje strateškog partnerstva između strana koje je Skupština Republike Makedonije usvojila na sjednici održanoj 20. juna 2018. godine – naveo je Ivanov u pisanoj izjavi dostavljenoj medijima.
Prema riječima Ivanova, razlozi za nepotpisivanje su da nije ovlašćen da potpiše Ukaz o proglašenju pomenutog zakona.
– Jedan od stubova moje politike u izbornom programu za 2014. godinu je taj što ne prihvatam promjenu Ustava u cilju promjene ustavnog imena. Ne prihvatam ideje ili sugestije koje bi ugrozile makedonski nacionalni identitet, posebnost makedonskog naroda, makedonski jezik i makedonski model koegzistencije – naveo je Ivanov.
Podsjeća da je za njegov izborni program tada glasalo 534.910 građana i izabralo ga za predsjednika Republike Makedonije.
– Sporazum izlazi iz okvira Rezolucija 817 (1993) i 845 (1993) Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, jer govori o razlici nad nazivom države, a ne o razlikama – kaže Ivanov.
Prema njegovim riječima, pomenuti sporazum Atine i Skoplja „nema ustavni osnov i nije ratifikovan u skladu sa Ustavom”.
– U skladu sa članom 118 Ustava Republike Makedonije, međunarodni ugovori ratifikovani u skladu sa Ustavom su dio unutrašnjeg pravnog poretka – naveo je Ivanov.
Ivanov je upozorio da potpisani sporazum dovodi Republiku Makedoniju u položaj podređenosti i zavisnosti od druge države, odnosno Republike Grčke.
– Prema članu 308 Krivičnog zakona: građanin koji dovede Republiku Makedoniju u položaj podređenosti ili zavisnosti od druge države, kazniće se zatvorom u trajanju od najmanje pet godina – naveo je Ivanov, prenio je portal „Nova”.
Štaviše, kabinet Ivanova smatra da „legitimizacija ovog sporazuma stvara pravne posledice koje su ravne zločinu”.
Nakon ratifikacije sporazuma u „makedonskom parlamentu, MSP je obavijestilo Atinu, a Grčka je juče poslala pisma u kojima je navela da je saglasna za članstvo Makedonije u NATO i EU, od koje tek treba da dobije datum za otvaranje pregovora o priključenju Uniji.
Sporazumom nije predviđeno da Zakon o ratifikaciji bude objavljen u Službenom listu, za šta je potreban potpis Ivanova.
Sporazum će stupiti na snagu tek nakon što ga potvrdi grčki parlament, a to će se dogoditi nakon što Makedonija napravi predviđene izmjene Ustava.
Stoga, navodi portal „Nova”, u ovoj fazi potis Ivanova nema značajnu važnost.
Poslanik Demokratske unije za integracije Artan Grubi rekao je da je „sve spremno za opoziv” predsjednika te države Đorđa Ivanova, ali da se čeka „pravi trenutak” kako bi ta inicijativa bila proslijeđena Sobranju, javljaju makedonski mediji.
– Nastavlja se nezrela politika Ivanova i zbog toga mi je žao, ali moram da ubijedim građane da nećemo dozvoliti da jedan uzurpator bez legitimiteta, posebno kod Albanaca, suspenduje rad Sobranja kada je cio demokratski svijet pozdravio dogovor – rekao je Grubi.
Grubi je, takođe, naveo da su u toku konsultacije sa stručnjacima za ustavno pravo kako bi se izbjegla blokada iz kabineta Đorđa Ivanova, ukoliko i poslije još jedne ratifikacije u parlamentu, predsjednik Makedonije odbije da potpiše dogovor sa Grčkom.
Sukob vladajuće koalicije i predsjednika Ivanova traje još od parlamentarnih izbora, nakon kojih je predsjednik Makedonije odbio da potvrdi izbor Taljata Džaferija za predsjednika Sobranja, a zatim je zaustavio donošenje zakona prema kojem će albanski postati drugi zvanični jezik u toj državi.
Poslednji sukob Ivanova i vlade Zorana Zaeva izbio je pošto su makedonski premijer i njegov grčki kolega Aleksis Cipras postigli sporazum prema kojem će se Makedonija ubuduće zvati „Republika Sjeverna Makedonija”, a Grčka će zauzvrat prestati da blokira makedonske integracije u EU I NATO.
Austrijski kancelar Sebastijan Kurc i njegov makedonski kolega Zoran Zaev apelovali su na predsjednika Francuske Emanuela Makrona da se ne protivi otvaranju pristupnih pregovora sa Skopljem.
Kurc je na zajedničkoj konferenciji za štampu izrazio nadu da će predsjednik Francuske u tom smislu donijeti „proevropsko rješenje”.
Kako je objasnio, ne radi se o pristupanju EU, već isključivo o otvaranju pristupnih pregovora, što je, smatra, Makedonija zaslužila.
Blokada bi, prema njegovim riječima, imala posledice na referendum o rješenju spora u vezi s imenom makedonske države i ujedno bi mogla uticati negativno na čitav region.
U obraćanju novinarima Kurc je, inače, već koristio novi naziv „Sjeverna Makedonija”.
Zaev je rekao da razumije unutrašnju debatu u Francuskoj, kao i debatu koja postoji u cijeloj EU, ali i da podržava razvoj i reformu Evrope, dodajući da Makedonija ne traži da odmah bude primljena u Uniju.
Otvaranje pristupnih pregovora, prema njegovim riječima, podstaklo bi motivaciju u zemlji za nastavak reformi.
– Makedonci su to zaslužili – podvukao je Zaev.


Francuska postaje nova Grčka

Na samitu Evropske unije u Briselu, između ostalog bi trebalo da bude odlučeno i to da li Makedonija može da započne pristupne pregovore sa EU. Veto bi, međutim, mogla da uloži Francuska.
Više stotina ljudi je, u ponedjeljak uveče (25. juna), protestovalo u Solunu protiv kompromisa u višegodišnjem sporu oko imena Makedonije, prenosi agencija DPA. Demonstranti su uzvikivali nacionalističke i ekstremnodesničarske parole optužujući vladu u Atini, sa Aleksisom Ciprasom na čelu, za izdaju.
– Postoji samo grčka Makedonija – uzvikivali su.
Oko 200 maskiranih demonstranata bacalo je kamenje na policiju, koja je upotrebila suzavac kako bi ih rastjerala.
Njemačka agencija podsjeća da su Grčka i Makedonija 17. juna postigle dogovor o obustavljanju spora oko imena Makedonije, koji traje gotovo četvrt vijeka. Prema tom sporazumu, bivša jugoslovenska republika bi ubuduće trebalo da se zove Republika Sjeverna Makedonija, čime bi se razlikovala od sjevernogrčke provincije Makedonije i antičke Grčke. Zauzvrat, Atina ubuduće neće blokirati put zemlje ka NATO-u i Evropskoj uniji.
Na samitu EU, koji se 28. i 29. juna održava u Briselu, početak pregovora sa Makedonijom bi, međutim, mogla da blokira Francuska, piše bečki list Standard i upozorava da bi to moglo da ugrozi rješenje spora oko imena.
– To bi gotovo značilo ubijanje kompromisa u vezi sa imenom, koji su postigli Grčka i Makedonija – kaže za bečki list šef Centra za jugoistočnu Evropu sa Univerziteta u Gracu Florijan Biber. On podsjeća da je u Makedoniji najesen u planu referendum i ocjenjuje da je „teško zamisliti da će ishod biti pozitivan ukoliko EU ne nagradi postignuti dogovor”.
Bečki list ocjenjuje da makedonskoj nacionalno-konzervativnoj opoziciji u tom slučaju neće biti teško da vrbuje ljude da ne podrže sporazum u vezi sa imenom, zato što će moći da kažu kako se i pored odustajanja od simbola identiteta ništa ne menja.
– To bi bio težak udarac za reformsku politiku na Balkanu – kaže Biber i dodaje da bi time „Francuska postala nova Grčka za Makedoniju.”


Zaev: Podnijeću ostavku ako referendum propadne

Makedonski premijer Zoran Zaev uvjeren da će referendum o dogovoru sa Grčkom oko imena biti uspješan, a da će ako ne bude tako, podnijeti ostavku. Sobranje 16. jula odlučuje o datumu referenduma o imenu, javio je skopski „Kanal 5”.
Zoran Zaev je u intervjuu za 1TV naveo da Makedonija nema Plan B te skoro 80 odsto građana želi članstvo u EU i NATO.
– Uvjeren sam da će građani donijeti tu odluku na referendumu – rekao je Zaev.
Upitan da li će se povući ako referendum ne uspije, Zaev je rekao da će podnijeti ostavku dodavši da je uvjeren da će on biti uspješan, prenosi MIA.
Prema njegovim riječima, važno je da članice EU i NATO pošalju poruku ohrabrenja Makedoniji.
– Makedonija ne samo da je napravila uspjeh, već i model o tome kako rješavati 30-godišnji spor.
Makedonija je model koji može da se primijeni. Ne sumnjam da će nam poslati ohrabrujuću poruku. Moraju – istakao je Zaev.
U međuvremenu, makedonski parlament će 16. jula odlučivati o datumu raspisivanja referenduma o imenu, javio je skopski Kanal 5 pozivajući se izvore iz Sobranja.