Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Kuljači 128.000 za smještaj policajaca * Oluja obarala drveće i lomila plastenike * Rajković: Sa dijelom DPS-a o promjenama - Joković: O tome nema priče * DPS sve učinio da ne budemo vlast u Tuzima * Tramp nas nije interesovao * Mali Perica i bradata učiteljica * Ukinuti praznici
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 18-07-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
LI MANČANG, ambasador Kine u Beogradu:
Za Peking je Kosovo Srbija i tako će ostati.

Vic Dana :)

Dolazi tip u kafanu i naručuje 3 rakije...
I tako danima...
Pita ga konobar:
- Izvini a zašto stalno 3?
- Imam brata jednog u Australijii, drugog u Americi i dogovorili smo se kad pijemo da pijemo svako za svakog.
Posle mjesec dana dolazi i taman da konobar sipa 3, a on traži 2...
Pita konobar:
- Izvinite da nije neki problem sa braćom kad naručujete samo dvije?
Ma jok... Sve je ok nego sam ja prestao da pijem.

Šta kaže Kinez kada vidi da nema hrane u frižideru?
- Ni kučeta, ni mačeta.
Došao Bosanac u prodavnicu i pita:
- Koliko je ova krema za sunčanje?
Kaže prodavačica: 20 maraka!
- Daj mi onda tri jogurta!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Balkan - datum: 2018-07-16 OD BERLINSKOG KONGRESA DO BERLINSKOG PROCESA
Velike sile crtaju novu mapu Balkana
Balkan uvijek u fokusu velikih sila Velike sile crtaju novu mapu Balkana Umjesto Bizmarka, koji je smatrao da Balkan nije vrijedan ni malog prsta nekog pomeranskog grenadira, imamo Angelu Merkel, koja šalje njemačke vojnike u misije NATO-a po svijetu, pa i na Kosovo i u Bosnu
Od Berlinskog kongresa, kad su velike sile nacrtale novu mapu Balkana, stigli smo do Berlinskog procesa, koji je potpuno nemoćan da bilo šta pomjeri sa mrtve tačke u ovom dijelu Evrope.
Tokom jalove priče o evropskim integracijama sve više sazrijeva stav da balkanske zemlje ne mogu same između sebe da riješe sporove koji opterećuju sve. Postavlja se pitanje da li samo uz učešće velikih sila mogu strateški i dugoročno da se razriješe nesporazumi između balkanskih država? Ovoga puta, ne samo u EU koja je očigledno nemoćna da zatvori proces već i uz pomoć najvećih svjetskih igrača kako je to više puta bilo u istoriji.
Sjetimo se istorijskog Berlinskog kongresa.
On je poslije mesec dana pregovora okončan 13. jula 1878. i donio je priznanje nezavisnosti i proširenja na račun Turske — Srbiji, Crnoj Gori i Rumuniji, dok je Bugarska podijeljena na interesne sfere, a ujedinjena je sedam godina kasnije.Tim kongresom riješena je Istočna kriza, ali istina, istovremeno je pojačan rivalitet velikih sila, prije svega Rusije i Austrougarske, što je, uz savezništva stvorena do kraja 19. vijeka, samo pogodovalo izazivanju svjetskog rata 1914.
Pitanje koje Berlinski kongres nije uspio da riješi jeste uspostavljanje nepovredivosti granica među državama. Male države kojima je priznata nezavisnost te 1878. nijesu bile zadovoljne teritorijalnim dobicima poslije ratova sa Turskom, jer je veliki broj pripadnika balkanskih naroda i dalje ostao u evropskom dijelu Osmanske carevine. Tek su teritorijalna proširenja iz 1912. i 1913. omogućila srpskim državama (Srbiji i Crnoj Gori) da oslobode sve pripadnike srpskog naroda i objedine ih u dvije nacionalne države.
Ali tek kad su se moćne imperije dogovorile, mape su kako-tako nacrtane.
Želeći da uspostavi trajan mir u Evropi, američki predsjednik Vudro Vilson pokušao je da izbjegne greške Berlinskog kongresa na Versajskoj mirovnoj konferenciji 1918, promovišući principe samoopredjeljenja naroda i jednakosti među državama. I tu su glavnu riječ vodile četiri velike sile – SAD, Velika Britanija, Francuska i Italija.
Međutim, međunarodni poredak oličen u Društvu naroda bio je isuviše krhak pred ambicijama pojedinih velikih sila (Italije i Njemačke) za prekrajanjem granica u Evropi.
Poslije najkrvavije epizode u evropskoj istoriji, Drugog svjetskog rata, princip nepovredivosti granica uveden je u međunarodno pravo kao svetinja i upisan u Helsinški završni akt. I tad su se o tome dogovorile velike sile, ratne pobjednice sa istoka i zapada.
Međutim, opet su postojale epizode prekrajanja državnih granica, negdje mirnim putem, kao što je bio slučaj sa raspadom SSSR-a i Čehoslovačke, a u slučaju Jugoslavije to se dogodilo u krvavom građanskom ratu.
Neriješeno pitanje državnih granica i danas zaokuplja pažnju evropskih država. Na primjeru Kosova i Metohije možemo da zaključimo da se neke stvari u ponašanju velikih sila nikada ne mijenjaju, što potvrđuje i istoričar Čedomir Antić.
Granice je, prema Helsinškom završnom aktu, moguće mijenjati, ali uz saglasnost svih strana, kaže on.
„E sada, kakav sporazum strana može da bude, to velike sile vrlo dobro znaju. Neki elementi sile, nasilja i nepravde se ne mijenjaju, isti su i kod demokratskih država, kao što je, recimo, Njemačka, koja je priznala jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova i kod onih koje nijesu demokratske, kao, recimo, kada je Hitler natjerao Rumuniju da pokloni Transilvaniju Mađarskoj, takozvani Bečki poklon- objašnjava Antić.
Danas, umjesto Berlinskog kongresa imamo Berlinski proces, čiji je cilj da približi balkanske zemlje EU. Umjesto Bizmarka, koji je smatrao da Balkan nije vrijedan ni malog prsta nekog pomeranskog grenadira, imamo Angelu Merkel, koja šalje njemačke vojnike u misije NATO-a po svijetu, pa i na Kosovo i u Bosnu.
Razlike postoje. Ali istorija opominje da jedan ovako zamršen proces, kao što je balkanski konflikt, može da se okonča samo dogovorom velikih.
Koliko ćemo čekati na njega?
rs.sputniknews.com


Još nije sazrelo vrijeme

Razmjena teritorija i promjena granica su moguće, samo zavisi koliko su velike sile spremne da se za to založe, dodaje on i konstatuje da na Balkanu, prema njegovom mišljenju, još nije sazrelo vrijeme za promjenu granica.
„Postoji demokratski način. Zoran Đinđić, kada je bio premijer, u uslovima u kojima je protivno međunarodnom pravu i protivno volji Srbije, na Kosovu stvarana nova država, predložio je međunarodnu konferenciju koja bi riješila pitanje granica. Međutim, teško je to sada očekivati i treba podsjetiti da se Berlinski kongres ipak dogodio prije 140 godina i došao je posle jednog rata, tako da su granice promijenjene u odnosu na predratno stanje, u odnosu na ratno one su otprilike bile slične- kaže Antić.

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"