Narodno izjašnjavanje u Makedoniji o sporazumu sa Grčkom o promjeni imena u Republika Sjeverna Makedonija i priključivanju EU i NATO-a, u nedjelju nije „namirilo“ neophodnih 50 odsto izlaznosti od ukupno upisanih 1,8 miliona birača. U prvim opštim postreferendumskim analizama i procjenama „daljeg kursa za spas“ izvjesno je da „svi putevi vode u Sobranje“ na odlučujuću odluku – „ovjeru“ dogovora sa Atinom ili – vanredne izbore.
– Na referendumu je glasalo više od 650.000 građana i više od 90 odsto je glasalo „za“. Time su poručili da Makedonija treba da prihvati dogovor sa Grčkom i postane članica NATO-a i EU, izjavio je Zaev, uz opasku da je zbog ishoda narodnog izjašnjavanja – „srećan i miran“ nezavisno od daljeg političkog pogađanja sa opozicijom „u narednih desetak dana“.
– Znam ja, zna opozicija, a znaju i svi građani, boljeg dogovora sa Grčkom nema i ne može ga biti. Članstvo u NATO-u i EU nema alternativu i ne može je imati. Da se ne igramo našom budućnošću i našom Makedonijom, poručio je Zaev u noći poslije „istorijskog referenduma“.
Makedonska vlada će u narednih desetak dana, poslije konsultacija sa poslanicima u Sobranju, odlučiti da li će početi skupštinska procedura potvrđivanja dogovora sa Grčkom, ili će biti raspisani vanredni izbori, rekla je ministarka odbrane Radmila Šekerinska.
– Ovo pitanje veće je od interesa političkih stranaka. Poslanici pred sobom imaju jasan izbor – sa jedne strane EU i NATO, a sa druge izolacija i neizvjesnost. Očekujemo da se prihvati poruka referenduma, rekla je Šekerinska.
Vladajuća koalicija tvrdi da je referendum uspio jer je „za“ glasalo više od 90 odsto birača koji su se pojavili na glasačkim mjestima, dok opozicioni VMRO-DPMNE smatra da je izjašnjavanje zbog nedovoljnog odziva propalo.
Ukoliko opozicija ne prihvati argumente vlade Zorana Zaeva, biće raspisani prijevremeni izbori.
Dan poslije formalnopravno neuspješnog referenduma u Makedoniji o promjeni imena te bivše jugoslovenske republike i njenom priključenju EU i NATO-u, koji je bio najavljen kao istorijski i sudbinski, na vidiku nema nikakvog rješenja. Zaključak stručnjaka, domaćih i stranih medija je da je referendum potvrdio duboku podijeljenost makedonskog društva i da su otvorena nova pitanja koja državu vode u još dublju političku krizu.
S obzirom na to da referendum nije bio obavezujući, ratifikacija sporazuma sa Grčkom o novom imenu Makedonije naći će se na dnevnom redu parlamenta, ali će za njegovo potvrđivanje biti potrebna dvotrećinska većina poslanika.
U suprotnom, u Makedoniji će biti raspisani vanredni parlamentarni izbori od kojih, međutim, smatraju poznavaoci prilika, ne treba očekivati mnogo ukoliko se prethodno ne izmijeni Izborni zakon i ne pročisti birački spisak.
Poslednji popis u Makedoniji bio je 2002. godine. Prema rezultatima tog popisa, Makedonija je imala nešto više od 2,2 miliona stanovnika – 64 odsto su bili Makedonci, 25 odsto Albanci.
Pokušaj da se 2011. sprovede redovan popis završen je neuspješno, pošto su nekoliko dana prije početka, više članova Državne popisne komisije, kao i njen predsjednik, podnijeli ostavku.
Na prekjučerašnjem referendumu je bilo 1.806.337 građana Makedonije s pravom glasa, dok je 1991. godine na referendumu o nezavisnosti Makedonije pravo glasa imalo 1.495.807 građana.
Stručnjaci smatraju da su sve opcije i dalje na stolu, a da bi vanredni parlamentarni izbori trebalo da budu krajnja opcija s obzirom na to da, kako kažu, Makedonija u ovom trenutku ima i druge prioritete.
Većina se slaže da je ulog veliki i da zemlja ne smije propustiti šansu koju sada ima. Sada je sve vraćeno na političku scenu, uz očekivanja da dogovor zajedno postignu politički lideri, vlasti i opozicije, ali se u ovom trenutku, posebno nakon njihovih prvih reagovanja na prekjučerašnji referendum, čini da će to biti teško, pa gotovo i nemoguće.
VMRO-DPMNE nema namjeru da podrži sporazum sa Grčkom o promjeni imena u Sjeverna Republika Makedonija, a cijelu referendumsku kampanju ocijenila je štetom.
Lider te stranke Kristijan Mickoski, ohrabren ishodom referenduma, želi da vidi kraj političke karijere premijera Zorana Zaeva, koji pak tvrdi da neće napustiti put koji je započeo, a to je ratifikacija sporazuma sa Grčkom i članstvo zemlje u EU i NATO-u.
On, naime, smatra da je više od 620.000 glasova građana na referendumu dovoljan broj za realizaciju sporazuma sa Atinom i očekuje od opozicije da podrži sporazum u parlamentu.
Zaev smatra da bolji sporazum sa Grčkom nije moguće postići, i da EU i NATO za Makedoniju nemaju alternativu. Premijer je pozvao Mickoskog i njegove poslanike da nacionalne interese stave ispred stranačkih.
Za VMRO-DPMNE je sporazum sa Grčkom „mrtav“, a Mickoski očekuje da Zaev održi riječ i podnese ostavku.
On smatra da je narod na referendumu jasno pokazao da je vlada Zaeva pala.
Međunarodna zajednica pažljivo prati cijelu situaciju, jer i njeni ulozi su bili preveliki i smatra da akcenat treba da bude na stabilnosti cijelog regiona.
Ukoliko Makedonija bude odlučila da ide protiv volje SAD i EU, to bi, upozoravaju stručnjaci, značilo potpunu izolaciju zemlje, ali i pojedinih političara i njihovih partija.
Analitičari Marsel Biljalji i Imer Selmani ukazuju da je za konačnu odluku potrebno vrijeme da vlast obezbijedi dvotrećinsku većinu, a tome, kažu, moraju da prethode ozbiljni politički pregovori stranaka.
Pritom, kaže Selmani, vlada nikako ne bi smjela da dozvoli da u tim pregovorima bude ucijenjena.
Savjetnik premijera Biljalji smatra da sada nije vrijeme za vanredne izbore i da VMRO ne može baš da se raduje rezultatima referenduma.
Smatra da, ako opozicija misli da je jaka, onda je trebalo da izađe na referendum, a ne da se krije iza bojkota.
Rusija se nada da će se situacija u Makedoniji, poslije referenduma, odvijati u skladu sa zakonom.
– Pomno pratimo i, naravno, smatramo da čitav proces treba da ostane u okviru zakona, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenio je Rojters.


Deđanski: Poruka svima u regionu

Analitičar Stevica Deđanski ocjenjuje da je propali referendum u Makedoniji pokazao da, bez obzira na pritiske, narod cijeni svoju nezavisnost, naciju i daje posljednju riječ, što je poruka svima u regionu koji bi htjeli da urade slično.
Deđanski ističe da je činjenica da je politika makedonskog premijera Zorana Zaeva izgubila podršku u narodu, koji daje posljednju riječ, bez obzira na pritisak, novac, posjete zapadnih moćnika.
«Ko se ne bude ponašao u skladu s tim, imaće problem sa sopstvenim narodom. Ovo je vrlo dobra poruka svim liderima u regionu», rekao je Srni Deđanski, koji je predsjednik beogradskog Centra za razvoj međunarodne saradnje.
On smatra da neće biti nasilnog pokušaja uvlačenja Makedonije u NATO, ali da će možda biti pokušana kupovina poslanika u makedonskom parlamentu, te da je najrealnije očekivati nove izbore.
Deđanski je uvjeren da bi u slučaju vanrednih izbora u Makedoniji raspored političkih snaga bio drugačiji, ali nije siguran da bi prevagnuo u korist onih koji su bili protiv referenduma.
«To je sad politički teško reći. Sigurno bi se promijenilo, jer su ljudi videli da će vlast Zorana Zaeva raditi na ukidanju imena Makedonije i svega ostalog», rekao je Deđanski.


EU: Većina za sporazum o imenu

Šefica diplomatije Evropske unije Federika Mogerini i komesar za pregovore o pristupanju Johanes Han saopštili su da je velika većina onih koji su juče izašli na referendum u Makedoniji rekla «da» Prespanskom sporazumu o imenu države, ali i njenom evropskom putu.
Oni su podsjetili da je sada na makedonskom parlamentu da nastavi s neophodnim koracima za primjenu dogovora o imenu tako što će usvojiti ustavne promjene.
«Ovo je istorijska prilika ne samo za pomirenje u regionu već i za odlučni napredak zemlje na njenom putu ka EU. Na svim političkim i institucionalnim akterima je da, bez obzira na partijsku pripadnost, postupe u skladu sa svojim ustavnim obavezama», poručili su Federika Mogerini i Johanes Han.