Nakon trećeg dana debate u makedonskom parlamentu sve su manji izgledi da bi vlast i opozicija mogli da postignu bilo kakav dogovor o ustavnim promjenama u skladu sa Prespanskim sporazumom o promjeni imena te bivše jugoslovenske republike u Republika Sjeverna Makedonija.
Za usvajanje ustavnih amandmana potrebna je dvotrećinska većina od ukuno 120 poslanika, a nakon što su iz najuticanije opozicione VMRO-DPMNE najavili da napuštaju raspravu, izgledi da se namakne 81 poslanički glas čini se kao „nemoguća misija”. Novi vanredni parlamentarni izbori u Makedoniji stoga postaju sve izvjesniji, smatraju stručnjaci.
Da je opozicija ostala čvrsto pri stavu da je za njih sporazum sa Grčkom neprihvatljiv jasno je i iz odgovora koji je lider VMRO-DPMNE, Hristijan Mickoski uputio američkom zvaničniku Vesu Mičelu. Mickoski je, naime, Mičelu poručio da je za VMRO-DPMNE neprihvatljiv njegov zahtjev da podrže Prespanski sporazum. Mičelu je poručio i da za propast Prespanskog sporazuma nije odgovorna oozicija, već vlada Zorana Zaeva. Vladajuća Socijaldemokratska partija Makedonije, premijera Zaeva, oštro je reagovala na takav odgovor Mickoskog.
U saopštenju SDSM se navodi da je Mickoski u očima demokratskog svijeta „sramota za Makedoniju”, kao i da se ne razlikuje od svog prethodnika i bivšeg premijera Makedonije Nikole Gruevskog. U SDSM kažu da je očigledno da Mickoski ima problem sa članstvom Makedonije u EU i NATO.
– Ako nastave da blokiraju budućnost Makedonije u narednih nekoliko dana, parlamentarna većina će raspisati vanredne parlamentarne izbore – poručuju iz vladajuće stranke.
Takođe, ranije juče poslanička grupa VMRO-DPMNE odlučila je da se isključi iz parlamentarne debate o ustavnim promjenama, jer smatra da ona postaje besmislena s obzirom na to da je i neuspjeli referendum pokazao da su građani protiv promjene imena te bivše jugoslovenske republike u Republika Sjeverna Makedonija.
Prva žrtva Prespanskog sporazuma je grčki ministar spoljnih poslova Nikos Kocijas, koji je, nakon sukoba u vladi sa ministrom odbrane Panosom Kamenosom zbog tog sporazuma, podnio ostavku. Premijer Aleksis Cipras je tu ostavku ranije juče prihvatio. Kamenos, koji je i lider stranke Nezavisni Grci, manje članice vladajuće kolaicije u Grčkoj, se takođe protivi usvajanju Prespanskog sporazuma.
Grčki ministar spoljnih poslova Nikos Kocijas podnio je ostavku poslije žestoke svađe sa ministrom odbrane Panosom Kamenosom zbog dogovora Atine i Skoplja oko novog imena Makedonije, javlja Katimerini. Premijer Aleksis Cipras prihvatio je ostavku i preuzeo Ministarstvo inostranih poslova kako bi, kako kaže, obezbijedio uspješno okončanje Prespanskog sporazuma.
Kako navode izvori u grčkoj vladi, Kocijas je ostavku podnio rezigniran jer ga premijer Aleksis Cipras nije podržao tokom rasprave sa ministrom odbrane.
Kamenos je, istovremeno, optužio Kocijasa da je „Sorošov čovjek” kao i da je loše upravljao tajnim fondovima ministarstva spoljnih poslova.
– Došao je trenutak da se odluči ko ide, a ko ostaje. Premijer i neki ministri su izabrali juče, a i ja sam napravio izbor. Ipak, dobro je sjetiti se poslovice: Željeli su da me zakopaju duboko, ali su zaboravili da sam ja sjeme – napisao je Kocijas na Tviteru.
Cipras je rekao da je preuzeo Ministarstvo inostranih poslova nakon ostavke Nikosa Kocijasa da bi, kako je rekao, obezbijedio uspješno okončanje Prespanskog sporazuma.
Cipras je u izjavi novinarima kazao da je pozvao makedonske parlamentarne stranke da podrže ustavne amandmane u debati koja je u toku i dodao da Atina neće prihvatiti članstvo te zemlje u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji pod imenom „Republika Makedonija”.
Cipras je istovremeno zahvalio Kocijasu zbog, kako je rekao, njegovog „dragocjenog doprinosa svih ovih godina u nadogradnji geopolitičke uloge zemlje”.
Premijer je dodao i da ministrima „neće tolerisati besmislene razgovore i samoinicijativne strategije”.
Detalji svađe dvojice ministara nisu poznati, ali grčki mediji javljaju da je sporazum sa Makedonijom jedan od glavnih razloga sukoba Kocijasa i Kamenosa, koji slovi za žestokog protivnika sporazuma Atine i Skoplja oko imena Makedonije.