Opšti izbori u BiH su završeni, zvanični rezultati se očekuju, a pobjednici su manje-više već poznati. Sudeći prema atmosferi na političkoj sceni BiH gotovo je izvjesno da će se na formiranje vlasti u Federaciji BiH pričekati, posebno zbog komplikovanja odnosa Hrvata i Bošnjaka, nakon izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Komšić je zahvaljujući bošnjačkim glasovima na izborima porazio aktuelnog člana Predsjedništva i lidera HDZ BiH Dragana Čovića, čija stranka je, međutm, osvojila apsolutnu pobjedu i viđena je u vlasti na nivou Federacije i države, kao i u kantonima koje čini većinsko hrvatsko stanovništvo.
Čović, koji je protelog vikenda boravio u Zagrebu, gdje je o izbornom i postizbornom procesu razgovarao sa hrvatskim državnim vrhom, poručio juče da je izmjena Izbornog zakona uslov za uspostavljanje vlasti, koju je moguće formirati bez njegove HDZ.
– Izborni zakon mora biti prethodna faza traženja partnerstva sa strankama s kojima ćemo napraviti novu reformsku agendu u kojoj bi trebalo definisati ekonomsku stabilnost, pravnu sigurnost i evropski put BiH – rekao je Čović za bosanskohercegovačko izdanje „Večernjeg lista”.
Prema njegovim riječima, HDZ će sačekati rezultate izbora, a do tada će pronaći partnere sa kojima će biti moguće promijeniti Izborni zakon kako se više nikada ne bi dogodilo da se uđe u izbornu kampanju, bez obzira o kojem nivou je riječ, a da nisu sprovedene osnove legitimnog zastupanja.
– Ustavni sud je utvrdio da su konstutivni narodi natkrovljujuće načelo Ustava i to niko ne može ignorisati – poručio je Čović i ponovio da nakon ovih izbora Bošnjaci imaju dva člana Predsjedništva.
– Radi se o jednom dijelu radikalnih političkih stranaka u Sarajevu koje vide BiH kao unitarnu i jednonacionalnu koja, opet ću ponoviti, nikada neće biti takva. Ja iskreno zagovaram partnerstvo i prijateljski odnos sa našim bošnjačkim prijateljima. Nikada se neću umoriti od te priče – naglasio je Čović.
Rekao je i da ga trenutno ne interesuje nijedna funkcija u vlasti i da mu je prioritet pokušaj realizacije ravnopravnosti Hrvata.
Ta Čovićeva poruka, međutim, u većem dijelu javnosti BiH, stranaka, pa i među međunarodnim predstavnicima, protumačena je kao ucjena.
Povodom Čovićeve izjave iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) kažu da je za žaljenje što stranke nisu postigle dogovor o izbornoj reformi u vezi sa Domom naroda FBiH.
Oni smatraju da se mogao pronaći kompromis, ali dodaju nije bilo političke volje kako bi se ozbiljno riješilo ovo pitanje.
Povodom Čovićeve najave moguće blokade uspostavljanja vlasti, oglasila se i Ambasada SAD u BiH ocijenivši da je „neodgovorno držati budućnost zemlje taocem radi postizanja političke koristi”.
Iz američke ambasade rekli su za portal Kliks da je blagovremeno formiranje vlasti odgovornost izabranih bosanskohercegovačkih zvaničnika, da bi se obezbijedila kontinuirana stabilnost zemlje i usvajanje reformi neophodnih za evropske integracije BiH.
Iz bosansko-unitarističkih (građanskih) političkih stranaka Čoviću su poručili da na njih ne može da utiče ultimativnim zahtjevima, a ako mu treba partner za to, moraće ga, kažu, potražiti negdje na drugom mjestu, prije svega u Stranci demokratske akcije Bakira Izetbegovića.
– Mi nećemo pristati na bilo čije ucjene, pogotovo nikada i ni po koju cijenu nećemo podržati ničiji, pa ni predlog HDZ-a koji uvodi dodatnu diskriminaciju – rekao je predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić.
Iz Komšićeve Demokratske fronte, koja je viđena kao vjerovatni koalicioni partner SDP-a, Čoviću su poručili da na njegove zahtjeve, koje smatraju ultimatumom, neće pristati.