U opširnoj analizi povodom pokretanja Akcionog plana za članstvo (MAP) BiH u NATO, američka agencija Blumberg upozorava da bi sledeći sukob NATO-a sa Rusijom mogao da se vodi na Balkanu, navodeći da se Alijansa nada da će primiti još članica sa Balkana, gde je upletena u borbu za uticaj sa Rusijom.
U tom kontekstu, Blumberg ukazuje da se većina Srba u BiH, zajedno sa svojim liderom Miloradom Dodikom, oštro protivi članstvu te zemlje u NATO-u, za razliku od Muslimana i Hrvata, koji pozdravljaju bliže odnose sa NATO-om.
Agencija ističe da je NATO ove godine već jednom potisnuo Rusiju u borbi za uticaj na nekada komunističkom istoku Evrope, a da se sada sprema za još jedna obračun „na mjestu najvećeg nasilja na kontinentu od Drugog svetskog rata“.
Kako se navodi u analizi, nakon što je Alijansa primila Crnu Goru u svoje članstvo, bacila je oko na BiH, zemlju u kojoj je pokrenula svoju prvu borbenu operaciju 1995. godine.
Ipak, upozorava se u tekstu, u BiH i dalje postoji opasnost od ključanja etničkih tenzija, koje su se dodatno pojačale kada su ministri spoljnih poslova NATO-a ponovo pokrenuli program koji je jednu deceniju bio „uspavan“ - Akcioni plan za članstvo (MAP) BiH u NATO.
Navodi se i da je Dodik, kog opisuju kao saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji predstavlja Srbe u Predsjedništvu BiH, rekao da neće podržati „ništa što znači bilo kakvu inkluziju u vojnu alijansu, NATO ili nešto drugo”.
S druge strane, ističe Blumberg, bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović rekao je da je članstvo u NATO-u među najvažnijim spoljnopolitičkim ciljevima.
S njim je saglasan i hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je rekao da je članstvo u Alijansi prioritet i podsjetio da je nekadašnji srpski član predsjedništva Nebojša Radmanović podržao Akcioni plan 2009. godine, kada se o njemu prvi put diskutovalo.
Međutim, agencija napominje da je Dodik rekao da se geopolitička situacija danas promijenila.
Agencija podsjeća i da su bivše jugoslovenske republike Slovenija, Hrvatska i Crna Gora već postale članice NATO-a, a da je Makedonija u julu pozvana da se pridruži Alijansi.
U tekstu se podsjeća da je Dejtonskim sporazumom 1995. godine formirana država sa dva entiteta, kojim je stvorena „slaba centralna vlada“, koja se sastoji „od grupa koje ometaju donošenje odluka, ekonomski razvoj i političku harmoniju dok se prepiru oko pitanja koja se kreću od raspodjele budžetskih sredstava do toga koja zastava bi trebalo da se vijori kada se sretnu“.
Blumberg navodi da Dodikovo protivljenje bližim odnosima sa Alijansom ima istorijske razloge, te podsjeća da je NATO bombardovao snage bosanskih Srba poslednje godine rata u Bosni, nakon zločina u Srebrenici, kao i da je bombardovao Srbiju 1999. godine.
Agencija podsjeća da je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ranije optužio NATO i EU da ubrzavaju napore kako bi nastavili da osvajaju region i da daju zemljama lažan izbor da moraju da se pridruže ili Rusiji ili Zapadu, dok s druge strane generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kaže da bi Alijansa voljela da vidi da BiH pristaje na dodatne mjere koje su potrebne za eventualno članstvo. rs.sputniknews.

---