Britanski list ocjenjuje da vatru raspiruju Turska, Kina, zemlje Zaliva i, što je najvažnije Rusija, koje se nadmeću za uticaj na Balkanu

Pristupanje Makedonije NATO označava kraj duge bitke, ali prekrajanje mapa u regionu, na način koji bi zadovoljio sve aktere, i dalje je gotovo nemoguć zadatak, ocjenjuje britanski „Tajms”.

List piše da su na poslednjoj zajedničkoj fotografiji NATO saveznika, za razliku od ranijih, osmjesi iskreni a osjećaj olakšanja opipljiv jer je potpisivanje protokola o pristupanju Makedonije NATO označilo rijetku pobjedu Zapada u regionu koji se ponovno našao na prvoj liniji sporenja velikih sila i u opasnosti da se raspline pod pritiskom.

Opisujući bivšu Jugoslaviju kao slagalicu sastavljenu iz sedam djelova – šest bivših republika plus Kosovo, Tajms piše da se, dvije decenije od okončanja balkanskih ratova, EU i NATO udvaraju novorođenim državama ulažući milijarde dolara i obećavajući članstvo, u nadi da će time garantovati mir i rješenje granica.

Sa izvjesnim ulaskom Makedonije u NATO i vjerovatnoćom da će ona uskoro početi i pristupne pregovore sa EU, sjeverni i južni djelovi slagalice – Hrvatska, Slovenija, Crna Gora i Makedonija su uklopljeni, ali ostaju Srbija, Bosna i Kosovo kao srce regiona i kao mjesta na kojem bi i dalje sve moglo poći naopako, ocjenjuje Tajms.

List podsjeća da su tokom prošle godine predsjednici Srbije i Kosova, Aleksandar Vučić i Hašim Tači pregovarali iza zatvorenih vrata o sporazumu o razmjeni teritorija, ili kako oni to zovu, „korekciji granice” ali da „ipak, crtanje karte nije tako jednostavno”.

Tajms navodi i da bi, ako bi dogovor bio postignut, Beograd priznao nezavisnost Kosova, otvarajući put Srbiji da se pridruži EU, pa je taj plan podržala visoka predstavnica EU. List, međutim, ocjenjuje da „kosovski plan udahnjuje novi život secesionističkim ambicijama predsjednika RS Milorada Dodika”.

„A, ako se počne s pričom o nerazdvojivosti, malo je vjerovatno da će se tu završiti: neriješeni sporovi ostaju oko svih granica u bivšoj Jugoslaviji” i „slagalica od sedam komada odjednom dobija potencijal da eksplodira na mnogo više”, dodaje se.

Po ocjeni Tajmsa, „vatru dodatno potpiruju Turska, Kina, zemlje Zaliva i, što je najvažnije, Rusija, koje se nadmeću za uticaj na Balkanu, gdje je strano miješanje dovelo do toga da 20. vijek počne raspadom Otomanskog carstva i završi u krvavom grču etničkih nacionalizama”.

„I dok se Kina i zemlje Zaliva u velikoj mjeri bave trgovinom i sticanjem imovine, predsjednici Redžep Tajip Erdogan i Vladimir Putin u misiji su osvajanja srca i političkog uticaja, pa su izgradili saveze s lokalnim nacionalističkim vođama čija su se retorika i ambicije malo promijenili od 1990-ih”, navodi list.

Tajms podsjeća da je tokom prošlomjesečne posjete Srbiji, Putin rekao da nema rješenja Kosova bez Rusije i da se čini da se on pozicionira kao garant kosovskog procesa.

– I premda je Kremlj dosad uvijek bio protiv kosovske nezavisnosti, analitičari kažu da će biti spreman da promijeni kurs ako su nagrada veći uticaj i glavobolja za Zapad – dodaje se.

„Rusija se ne boji prekrajanja granica – više se boji gubitka uticaja”, rekao je sarajevski analitičar Adnan Huskić dodajući da Putinov „uticaj opada u cijelom regionu, ali se pregrupiše u Srbiji i Republici Srpskoj”.

---

Rusija je povećala svoje obavještajne kapacitete
Rusija je u poslednje tri godine povećala svoje obavještajne kapacitete u Srbiji, a u RS finansira ogromnu novu pravoslavnu crkvu.

Ali, u isto vrijeme, i Vučić i Dodik drže jednu nogu na Zapadu, službeno zadržavajući izglede za članstvo BiH i Srbije u EU i uzimajući ogromne iznose iz predpristupnih fondova, iako su i jednoj i drugoj male šanse da će se pridružiti u bliskoj budućnosti, piše Tajms.

Kada je riječ o Balkanu, razgovori o razmjeni teritorija, moćnim stranim prijateljima i oklijevanjima EU učvrstili su na vlasti generaciju lidera koji jedva da su se promijenili od okončanja konflikta, ocjenjuje Tajms.


Gerilskog komandanta Tačija će Hag optužiti
Tajms navodi da je „kosovski predsjednik Hašim Tači bivši gerilski komandant koga optužuju za trgovinu organima tokom rata 1998-1999. za šta će ga vjerovatno optužiti i Hag”,dok se „Vučić, koji je devedesetih godina za vrijeme vladavine Slobodana Miloševića bio ministar informisanja, suočava se sa rastućim talasom protesta kod kuće zbog sve autoritarnije vladavine i plana za Kosovo”.

„EU i NATO su se opredijelili za stabilnost u odnosu na demokratiju i odgovornost, tako da opštoj populaciji ne nude mnogo, ali nude mnogo političkim elitama”, rekao je Basuner, prenosi Beta.



„Rusija se ne boji prekrajanja granica – više se boji gubitka uticaja”, rekao je sarajevski analitičar dodajući da Putinov „uticaj opada u cijelom regionu, ali se pregrupiše u Srbiji i RS”