<br />


Prema preliminarnim rezultatima Državne izborne komisije, nakon prvog kruga predsjedničkih izbora u Sjevernoj Makedoniji, na osnovu 86 odsto prebrojanih glasova, kandidat Socijaldemokratskog saveza i albanske partije DUI Stevo Pendarovski osvojio je 42,57 odsto glasova, a kandidatkinja VMRO-DPMNE Gordana Siljanovska Davkova 42,04 odsto. Kandidat albanskih opozicionih partija, Bese i Alijanse za Albance Bljerim Reka osvojio je 11,17 odsto glasova.

Izlaznost na šestim po redu izborima za makedonskog predsjednika bila je 39,83 odsto od ukupno upisanog broja glasača na osnovu 98,55 odsto obrađenih podataka sa biračkih mjesta.

Drugi izborni krug predsjedničkih izbora u koji idu dva prvoplasirana kandidata biće održan 5. maja.

Makedonski građani birali su juče između kandidata vladajuće koalicije okupljene oko SDSM-a i DUI Steve Pendarovskog, kandidatkinje makedonske opozicione koalicije oko VMRO DPMNE Gordane Siljanovske Davkove i Blerima Reke, koga podržavaju dvije opozicione partije Albanaca.

Na šestim po redu predsjedničkim izborima od osamostaljenja zemlje glasalo se na 3.480 biračkih mjesta u 80 opština i u Gradu Skoplju, a glasačka mjesta su bila otvorena u 7,00 sati, a zatvorena su u 19 časova. Pravo glasa imao je 1.808.131 glasač.

Građani Sjeverne Makedonije glasali su za novog predsjednika države, a čini se da su birali između nezadovoljstva zbog promjene imena države i ulaska u evroatlantske integracije.

Premijer Zoran Zaev i njegove socijaldemokrate (SDSM) nadali su se da će na predsjedničkim izborima zadati još jedan udarac dugoj vladavini nacionalističke stranke VMRO. Socijaldemokrate i njihov kandidat Stevo Pendarovski žele da profitiraju na promjeni imena zemlje i dogovoru s Grčkom, po kome je Makedoniji dodat prefiks „Sjeverna”, što im je otvorilo vrata pregovorima o ulasku u NATO sledeće godine, i razgovorima o pristupanju EU.

Stevo Pendarovski (55) je vodio kampanju uz poruku da je glas za njega, glas za NATO savez i EU, što će po njemu dovesti do novih investicija i ekonomskog rasta.

Stranka VMRO, koja je vladala od 2006. do 2017. godine, vodila je zemlju u sve dublje konflikte s Grčkom oko imena Makedonije, koje Atina smatra imenom jedne od svojih pokrajina. VMRO je dogovor o promjeni imena proglasio nezakonitim, suprotnim Ustavu i nacionalnim interesima.

Prema nedavnoj anketi, kandidatkinja VMRO Gordana Siljanovska Davkova vrlo je blizu podršci koju uživa i kandidat socijaldemokrata.

Ona je kritičarka dogovora s Grcima, a prozvala ga je nezakonitim i sramotnim, optuživši administraciju Zaeva za korupciju i nepotizam.

Prema anketi sprovedenoj između 8. i 14. aprila, Siljanovska Davkova uživa podršku 38,3 odsto birača, a Pendarovski 33,2 odsto. Treći kandidat Blerim Reka ima podršku 12,6 odsto glasača i dvije etničke albanske stranke.

Za predsjednika će biti izabran kandidat koji je dobio većinu glasova, pod uslovom da je glasalo više od 40 odsto od ukupnog upisanih glasača u biračkom spisku, odnosno 723.253 glasača.

Ukoliko i u drugom krugu ne bude ispunjen izlazni cenzus, prema Ustavu, ponavlja se čitav izborni postupak.

(N1)

---

Ključni test za opstanak Vlade
Izbori se smatraju ključnim testom za opstanak vlade Zorana Zaeva, u društvu koje je duboko podijeljeno.

Riječ je o prvim izborima u toj zemlji posle potpisivanja Prespanskog sporazuma sa Grčkom i promjene imena u Republika Sjeverna Makedonija.

Funkcija predsjednika je uglavnom protokolarna, ali šef države komanduje oružanim snagama i potpisuje zakone koje donosi parlament.

(RTS)


Ivanov nije imao pravo da se opet kandiduje
Predsjednik Đorđe Ivanov iz VMRO-a učinio je sve što je bilo moguće kao predsjednik s ograničenim ovlašćenjima kako bi usporio implementaciju dogovora s Grčkom, ali je njegove poteze preglasavao parlament. Ivanovu je ovo drugi mandat, pa nije smio da se kandiduje na sledećim izborima. Njegova stranka odbijala je da preda vlast šest mjeseci nakon izbora u decembru 2016. godine, onemogućujući SDSM-u i njegovim koalicionim partnerima, nekolicini etničkih albanskih stranaka, glasanje u parlamentu o novoj vladi. Nakon smjene vlasti, VMRO je zapao u haos, a njihov bivši vođa i premijer Nikola Gruevski pobjegao je iz zemlje i zatražio azil u Mađarskoj, kako bi izbjegao zatvor zbog korupcije. Nekoliko drugih funkcionera VMRO-a takođe je osuđeno, dok drugi čekaju kraj suđenja zbog davanja mita i zloupotreba. Rojters podsjeća da je Ivanov odbio da potpiše nekoliko ključnih zakona koje je usvojio parlament, uključujući i zakon o široj upotrebi albanskog jezika, i time odložio njihovo sprovođenje.