U Poznanju, u Poljskoj, 4. i 5. jula održana je šesta konferencija EU i zemalja Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa. Sledeći samit će biti održan u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj.
Nije bilo mnogo očekivanja od Konferencije Zapadnog Balkana, koja je završena u petak u Poznanju. Signal koji je poslat Zapadnom Balkanu: stiže novac za čekanje.
Tako je odobreno osam novih infrastrukturnih i energetskih projekata u iznosu od 700 miliona eura. Od toga su 180 miliona dodatna pomoć, a ostatak će sufinansirati vlade i krediti evropskih banaka.
Tri od ovih projekata odlaze direktno u Sjevernu Makedoniju, koju je povjerenik za pregovore o proširenju
Johanes Han nazvao „svijetlim primjerom“ za cijelu regiju.
Njemačka kancelarka
Angela Merkel bila je još jednom puna pohvalnih riječi za Sjevernu Makedoniju.
– Ne poznajem nikoga u EU koji nije pun divljenja zbog onoga što su postigle Grčka i Sjeverna Makedonija – rekla je Merkelova.
Ona je „olakšana“ jer je otvoren put za pregovore o pristupanju Sjeverne Makedonije u EU i NATO. Ta zemlja je dobila i novu ulogu u Berlinskom procesu: zajedno s Bugarskom, sledeće godine preuzima predsjedavanje Balkanskim procesom.
– Velika nam je čast što ćemo kao kandidat za članstvo sada koordinirati složene projekte s jednom članicom EU – rekao je premijer Sjeverne Makedonije
Zoran Zaev novinarima.
A to nije lak izazov, piše „Dojče vele“. Provođenje projekata otežava posebno konflikt između Srbije i Kosova. Samit u Poznanju tu nije mogao donijeti ništa novo. Premijeri Srbije i Kosova su se ponovo uzajamno optuživali. Na primjer, srpski premijer Ana Brnabić je rekla da zbog carina od 100 odsto koju je kosovska vlada nametnula na robu iz Srbije, i Srbija i Kosovo sada prvi put bilježe godinu s padom robne razmjene.
– To je takođe narušilo povjerenje među zemljama u regiji – primjećuje Brnabićeva. Premijer Kosova
Ramuš Haradinaj, međutim, ne želi ukinuti carine i insistira da Srbija prizna njegovu zemlju.
Ipak, kako piše „Dojče vele“, jedna je dobra vijest iz Poznanja: priznavanje univerzitetskih diploma. Međutim zapadnobalkanski samit nije bio u stanju postići i to da budu priznate i niže stručne spreme, barem za neka visokokvalifikovana zanimanja.
– Ali čak i ovo malo postignuća ne pomaže, na primjer, ako građanima Kosova treba viza za ulazak u Bosnu i Hercegovinu ili ako vozač kamiona provede sate na carini zbog nedostatka političke volje da se carinski punktovi spoje – žali sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju
Majlinda Bregu.
Smatra da je potrebno više uspješnih priča, da sastajanje na samitima ne bi bilo bezuspješno kako bi bili u mogućnosti „održati motivacijski plamen EU perspektive".
Konferencija s predstavnicima vlade Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Slovenije, kao i zemalja domaćina – Njemačke, Austrije, Francuske, Italije i Poljske, trebalo bi da se ponovno održi sljedeće godine. Domaćini će biti Bugarska i Sjeverna Makedonija.
Hrvatska je ponovila svoju želju da tokom tog predsjedanja Evropskom unijom sledeće godine potakne procese EU integracije zapadnobalkanskih zemalja.
– Zemlje jugoistoka Europe imaju velike ambicije, ali sve dijele frustraciju zbog sporosti procesa. Istodobno u nekim zemljama EU, među kojima nije Hrvatska, imaju dosta velike rezerve i žele postupniji proces nakon završetka sastanka na vrhu Berlinskog procesa – rekao je Andrej Planković, premijer Hrvatske.
On je ponovio da će i Hrvatska tokom predsjedanja održati konferenciju zemalja jugoistoka Europe i EU.
– Želim da taj samit u Zagrebu, 20 godina poslije prvog takvog samita, bude referentan i konkretan, kako evropska perspektiva ne bi bila samo eufemizam – zaključio je Plenković.
Makron protiv proširenjaFrancuski predsjednik
Emanuel Makron još jednom je ponovio da ima rezerve prema proširenju Evropske unije. Makronova izjava od utorka bila je novi šamar u lice zapadnom Balkanu, u prvom redu Srbiji i Crnoj Gori, koje su najdalje odmakle u procesu evrointegracija.
Izrevoltiran bezuspješnim konsultacijama o raspodjeli vodećih funkcija unutar EU, Makron je juče ponovo pozvao na njenu institucionalnu reformu.
– Moramo da pojednostavimo procedure kako bismo na brži, snažniji i demokratičniji način zajedno napredovali. U tom smislu skeptičan sam u vezi s pričama o tome da je budućnost EU u novom proširenju, a u situaciji kada vidimo da nas 28 ne možemo da se dogovorimo. Odbijam svako proširenje prije duboke institucionalne reforme EU– poručio je francuski predsjednik.Jedna je dobra vijest iz Poznanja: priznavanje univerzitetskih diploma
)){kind=small}
