Na dječijem groblju u Spomen-parku Diane Budisavljević u Sisku održan je pomen stradaloj srpskoj djeci sa Kozare u dječijem logoru u Sisku tokom Drugog svjetskog rata. Ovaj logor bio je jedan od nekoliko dječijih logora u NDH, što je jedinstven slučaj u ljudskoj istoriji. Poručeno je da se ovakav zločin ne smije nikad zaboraviti, kao i da se treba suprotstaviti reviziji istorije u Hrvatskoj koja je i te kako prisutna.
Bezbrižno djetinjstvo i odrastanje, dječije igrarije za
Dobrilu Kukolj i njene drugare bili su samo nedosanjani san.
U ljeto 1942. godine preživjela je golgotu dječijeg logora u Sisku, a ožiljci u njenom sjećanju ne blijede ni nakon 77 godina.
-Boli me to, jer smo ovdje ostavili braću, sestre... Kad sam otišla u logor, imala sam deset godina, prošla sve golgote i strahote - priča Dobrila.
Ovo stratište isključivo za srpsku djecu nastalo je 3. avgusta 1942. godine, a većina djece u logor je stigla sa Kozare.
Tačan broj stradalih nikada nije bio utvrđen, a prema pojedinim podacima u pitanju je i do 3.000 djece.
Logor za srpsku djecu u Sisku bio je najveći dječji logor u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i uz ostale logore u NDH jedino mjesto na svijetu u kome su ulogorena i ubijani isključivo mališani.
Iz ovog dječijeg logora humani i hrabri ljudi uspjeli su da izvuku oko 2.200 kozarske djece i prebace ih u Zagreb i Sisak.
Jedna od tih porodica bila je i porodica
Barać, koja je 1974. godine i inicirala da se u pomen na stradalu srpsku djecu napravi spomenik.
-I u mojoj kući je bila curica, zvala se
Kosa Švraka. Moja mama ju je uzela jer je imala ime ptice, a bila je lijepa, crna, iz Potkozarja - opisuje
Leposava Barać Kulenović, inicijatorka gradnje spomenika u Sisku.
Nažalost, u Hrvatskoj danas ima mnogo onih koji žele da obnove ideologiju i režime smrti i stradanja, tvrdeći da dječiji logori nisu postojali, kažu u Srpskom narodnom vijeću.
-Mi imamo moralnu obavezu da na naše potomke prenosime sve i da ih učimo šta se ovdje dogodilo. Uvijek su postojali neki oblici revizionizma, ali im se treba oštro i jasno suprotstaviti - naglasila je
Dragana Jeckov, poslanik u Saboru Hrvatske iz Srpskog narodnog vijeća.
U Spomen-parku Diana Budisavljević, nazvanom po čuvenoj humanitarki koja je spasavala djecu iz ustaških logora, ni ove godine, kao ni prethodnih, nije bilo ni predsjednice Hrvatske
Kolinde Grabar Kitarović, a ni njenih izaslanika, što ukazuje na pokušaj da se umanji značaj stradanja srpske djece, ali i samog obilježavanja.
(RTRS)
)){kind=small}
