Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je na posebnoj sednici Narodne skupštine Republike Srpske da je parlament ključno mjesto svih odluka i da samo on može da govori u ime naroda.

Milorad Dodik je obraćanje poslanicima na posebnoj sednici Narodne skupštine započeo riječima: Goodbye BiH, welcome RS-exit" (Doviđenja BiH, dobro došao RSegzit“). Mi ne smijemo oklijevati da donesemo odluke važne za našu budućnost. Ovaj put smo ozbiljni i nećemo prihvatiti neko drugo kretanje – istakao je Dodik, prenosi RTRS.

Prema njegovim riječima, Republika Srpska i srpski narod nemaju šansu u BiH jer se posmatraju kao kategorija koju Sarajevo i Bošnjaci ne prihvataju i koju mrze i žele da unište, „a bošnjački političari uvjereni su da je došao trenutak za konačni obračun sa srpskim narodom“.

– Njihovo uvjerenje da će stranci spasiti BiH je naivno, a Srpska nema nijednu drugu soluciju nego da se vodi svojim interesima – rekao je Dodik.

On je naglasio da je posebna sednica parlamenta sazvana jer je srpski narod prevaren.

– Pokušavaju nas napraviti manje vrijednim, računajući da samo oni znaju šta je za nas dobro. Sve o Ustavnom sudu je već rečeno. Ovaj put je taj sud otišao dalje i sebi dao za pravo da donosi odluke i prebacuje na BiH imovinu koja joj ne pripada. Mnogi sa Zapada misle da Srpska nije sposobna i spremna da brine sami o sebi– kazao je Dodik.

On je zahvalio liderima svih političkih partija na predanom radu i spremnosti da prevaziđu netrpeljivosti u odbrani interesa Republike Srpske.

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je u obraćanju poslanicima na jučerašnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine da je BiH u permanentnoj krizi.

– I ove okolnosti u kojima je sazvana ova posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske takođe su okolnosti političke krize. Taman kad nam se učinilo da ima kraja političkoj blokadi namjerno izazvanoj od strane SDA, koja je 14 mjeseci nakon izbora sprečavala formiranje vlasti na nivou BiH u skladu sa izbornom voljom građana Republike Srpske, ali i građana Federacije BiH, došla je nova kriza izazvana odlukom Ustavnog suda BiH koja se odnosi na poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj –kazala je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je u razgovorima sa stranim predstavnicima o odugovlačenju formiranja vlasti na nivou BiH uočila da većina njih navija za uspostavljanje vlasti jer bi to značilo kakvo-takvo kretanje na evropskom putu, ili barem neki kredibilitet zemlje, ali da je bilo i onih koji su govorili da su važnija neka druga pitanja, pa čak i to da je politički legitimno ne formirati vlast.

– U redu, prihvatam da demokratija raspolaže različitim alatima i sami biramo koje ćemo koristiti. Sad, kad su srpski predstavnici odlučili da na nivou BiH ne učestvuju u odlučivanju ili da spriječe propusnost odluka onda kad iz proceduralnih razloga moraju odlučivati, jer bi to umjesto njih učinio neko drugi, očekujem od istih tih stranih predstavnika da kažu da je i to politički legitimno i da je i to jedan od demokratskih alata, pošto i jeste tako – istakla je predsjednica Srpske.

Ona je rekla da očekuje da ni sad ne iznose kritiku jer ranije nisu kritikovali ni druge.

– O tome zašto je BiH ovakva – zarobljena, neinventivna, nekreativna, nesposobna da gleda lijevo-desno, naprijed-nazad tražeći priliku da uradi nešto dobro za građane dva entiteta, zašto je nesposobna da, osim histerično, komunicira sa susjedima, zašto ima potrebu da glumi neku važnu državu, a nije u stanju da riješi bilo šta u korist građana – dalo bi se mnogo šta reći – istakla je Cvijanovićeva.

---

Incko: Referendum u RS ne bi imao zakonsku validnost
Zbog prošlosti, do referenduma u Republici Srpskoj neće doći, izjavio je visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.

– Čak i ako bi se referendum desio, ne bi imao zakonske validnosti – rekao je Incko za TV N1.

On je dodao da će OHR insistirati na poštovanju Dejtonskog sporazuma kojim je zagarantovan suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine, kao i da postoji i Ustav BiH.

– Po Dejtonskom sporazumu, entiteti nemaju pravo da se otcijepe. Otcjepljenje bi bilo prekoračenje crvene linije, a međuentitetska linija nije nikakva granica. Takve linije postoje u Hrvatskoj kao županije, a u Njemačkoj kao pokrajine. Ali, sve je to BiH koja vuče svoj teritorijalni suverenitet i ne smijemo zaboraviti da je primljena u UN kao jedinstvena država 1992. godine, zajedno sa Slovenijom i Hrvatskom. Sve su primljene isti dan u UN i to je oslonac i temelj za BiH. Unutrašnje granice su se mijenjale u Dejtonu, ali samo unutrašnje –naveo je Incko.