Ljudi koji bježe od rata i progona, a koje hrvatska policija tuče, pljačka i nasilno vraća u pravnu neizvjesnost, ostavljeni su na nemilost slabog sistema azila u BiH, ocijenjeno je u izveštaju Amnesti internešnela.

Amnesti internešnel u izvještaju pod nazivom „Gurnuti na ivicu: Nasilje nad izbjeglicama i migrantima i njihovo zlostavljanje duž balkanske rute”, opisuje kako evropske vlade, koje daju prioritet graničnoj kontroli umjesto međunarodnom pravu, ne samo da ignorišu nasilne napade hrvatske policije, već finansiraju njihove aktivnosti.

Evropske vlade su saučesnici u sistematskom, nezakonitom i često nasilnom odvraćanju više hiljada tražitelja azila i njihovom kolektivnom protjerivanju u nesigurne i bijedne izbjegličke kampove u Bosni i Hecegovini, navodi Amnesti.

– Da bi se razumjeli prioriteti evropskih vlada, potrebno je samo da se prati novac. Njihovi finansijski doprinosi za humanitarnu pomoć su znatno manji nego sredstva koja daju za sigurnost granica, uključujući opremanje hrvatske granične policije, kao i potporu njihovih plata – izjavio je direktor za istraživanja u evropskoj kancelariji Amnesti internešnela Masimo Morati.

Morati ukazuje da su ljudi koji bježe od rata i progona, a koje hrvatska policija tuče, pljačka i nasilno vraća u pravnu neizvjesnost, ostavljeni na nemilost slabog sistema azila u BiH.

Procjenjuje se da je oko 5.500 ljudi u izbjegličkim kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši i da nemaju osnovne uslove za život.

U saopštenju Amnesti internešnela navodi se da BiH ne može da migrantima u kampovima pruži zaštitu, niti adekvatne uslove za život i dodaje se da higijenski uslovi nijesu povoljni, kao i to da nema tople vode, neophodne ljekarske njege i dovoljno hrane.

– Migrantima su uglavnom cilj zemlje Evropske unije, a da bi stigli do svog cilja moraju da uđu u Sloveniju ili Italiju. Na tom putu čekaju ih guste hrvatske šume, brze rijeke, a na pojedinim mjestima i aktivna minska polja – navodi Amnesti.

Amnesti ističe da su gotovo svi koji su trenutno u kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši nasilno vraćeni u BiH iz Hrvatske ili Slovenije, dok je čak trećina ljudi sa kojima su govorili radnici Amnesti internešnela doživjela nasilje u rukama hrvatske policije.

Mnogi kažu da su ih hrvatski policajci tukli i krali im dokumenta i lične stvari.

U saopštenju se navodi da ovakva svjedočenja ukazuju na sistemsku i smišljenu politiku hrvatskih organa vlasti koja za cilj ima da spriječi buduće pokušaje ulaska u zemlju.

Migranti koji su uhvaćeni u Italiji i Sloveniji često su podvrgavani lančanom odvraćanju, po kratkom postupku predavani hrvatskoj policiji i silom protjerivani nazad u kampove u Bosni i Hercegovini, a da njihovi zahtjevi za azil nijesu ni razmatrani, navodi se u saopštenju.

Amnesti ukazuje da hrvatski organi sve češće pokušavaju da obeshrabre javni nadzor nad migracionim mjerama, kako broj navoda o nasilnim odvraćanjima na granicama raste.

EU takođe, kako se kaže, uporno ignoriše neuspjehe evropskog sistema za azile, koji ova putovanja čine nužnim.

---

Evropska komisija upozorila Hrvatsku
Evropska komisija ozbiljno shvata navode Svjetske organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešnl o lošem postupanju hrvatske policije prema migrantima, i očekuje od hrvatskih vlasti da hitno reaguju po tom pitanju, izjavila je portparolka EK Mina Andreeva.

– Vidjeli smo izvještaj Amnesti internešenela i Komisija je zabrinuta zbog izvještaja o lošem postupanju prema migrantima i izbjeglicama i te navode uzima vrlo ozbiljno. Bilo kakav oblik nasilja ili zloupotrebe migranata i izbjeglica neprihvatljivo je – rekla je Andreeva na konferenciji za novinare, prenijela je Hina.

Hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović odbacio je kritike Amnesti internešenela na račun hrvatske policije zbog nasilja i zlostavljanja izbeglica i migranata na balkanskoj ruti, ističući da „do sada ni u jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima upotrebili sredstva prisile”.