Sigurno je da su postojali razlozi za izdavanje privremene mjere po kojoj je odlučeno da protojerej stavrofor Velibor Džomić ostane u Crnoj Gori do okončanja sudskog postupka, ali je on u momentu donošenja te odluke već bio van države, ukazala je predsjednica Upravnog suda Branka Lakočević. Ona je u razgovoru za „Dan” istakla da se privremena mjera donosi da bi obezbijedila postojeće stanje u određenoj stvari, kako ne bi nastupile štetne posledice ili nenadoknadiva šteta.
Na pitanje da li smatra da su na ovakav način nastale štetne posledice, Lakočevićeva je odgovorila potvrdno i dodala da je u tome svrha privremene mjere.
– Ta privremena mjera bila je određena da Džomić ostane u Crnoj Gori, a on ju je već bio napustio. Sud sudi na osnovu podataka koje ima u spisima predmeta i on u tom trenutku nije imao podatak da li se Džomić nalazi u Crnoj Gori ili ne. Stanje u spisima je bilo takvo da su sudije odlučile da on ostane, ali sigurno je da su postojali razlozi za izdavanje privremene mjere po kojoj je odlučeno da Džomić ostane u Crnoj Gori. Međutim, koliko ja znam, u momentu donošenja te odluke on nije bio u Crnoj Gori. Znam da je privremena mjera glasila da on ostane u Crnoj Gori, ne da se vrati, nego da ostane – izjavila je Lakočevićeva.
Ona je kazala da je nezahvalno komentarisati taj slučaj jer presuda još uvijek nije donijeta. Podvukla je da ne smije postojati konkurencija nadležnosti između suda i organa uprave.
– Moraju se poštovati presude Upravnog suda i moraju se stvarati dalji mehanizmi za poštovanje presuda svakog suda – poručila je Lakočevićeva.
Na pitanje koliko je zadovoljna stepenom izvršenja presuda Upravnog suda, Lakočevićeva je kazala da se stanje nije promijenilo u odnosu na prethodni period. Ona je napomenula da je i prethodni predsjednik Branislav Radulović često ukazivao da postoji problem u izvršenju presuda, navodeći da taj problem nije prepoznat samo u odnosu na ovaj sud.
– Napomenuću da je urađen novi zakon o upravnom postupku, gdje se i u okviru normativnog okvira pokušavaju riješiti određeni problemi. Novim zakonom predviđena je mogućnost da drugostepeni organ samo jednom može ukinuti odluku i da u sledećem slučaju mora meritorno odlučiti. Jedan od predloga je da se u Zakon o upravnom postupku unese odredba o tome da li Upravni sud može preuzimati ulogu upravnih organa. Međutim, tu još postoji polemika, odnosno to je zakon koji je još u formi nacrta i još uvijek nije prošao javnu raspravu. U svakom slučaju, kako bismo uspjeli da prospješimo poštovanje presuda suda koristićemo one mehanizme koje imamo, a to je obavještavanje organa koji vrši nadzor nad radom upravnog organa, koje je koristio i prethodni predsjednik Upravnog suda – kazala je ona.
Iako je penzionisani predsjednik Upravnog suda Branislav Radulović ranije ukazivao da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) prednjači po nepoštovanju presuda ovog suda, Lakočevićeva je istakla da sada ne bi izdvajala nijedan organ, jer još nijesu radili analize.
– Međutim, postoje slučajevi u kojima se ne poštuju presude Upravnog suda u smislu da se ona izvrši, ali se donese ista odluka kao prethodna. Formalno se postupi po presudi suda, ali suštinski se ne ispoštuju razlozi koje je Upravni sud naveo u svojim odlukama radi poništenja – objasnila je Lakočevićeva.
Osvrćući se na komentare državnih organa i nevladinih organizacija (NVO) koji su se odnosili na rad Upravnog suda i na moguće vršenje pritiska na sudije prilikom donošenja odluka, Lakočevićeva je napomenula da u ovom sudu rade iste sudije koje su radile kada je predsjednik bio Branislav Radulović.
– To su sudije koje rade u vijeću od troje sudija i one sigurno nijesu podlegale pritisku prethodnog predsjednika, pa ni ovog. To su savjesni, odgovorni ljudi, koji svoj posao rade kako treba – poručila je ona.
Na pitanje da prokomentariše slučaj Fonda za manjine i presuda Upravnog suda oko raspodjele sredstva, te navoda da ovo tijelo ne postupa po sudskim odlukama, Lakočevićeva je kazala da će ovaj sud i u narednom periodu koristiti mehanizme koji mu stoje na raspolaganju kada postoje indicije da se presude ne poštuju.
– Postoje slučajevi nepoštovanja presuda i Upravni sud će kao i u prethodnom periodu koristiti mehanizme koji su mu na raspolaganju kako bi upozorio organ koji vrši kontrolu nad radom određenih organa. Naravno, to će uslijediti nakon analiza i sagledavanja da li je to pojava ili se radi o određenom nesnalaženju i neznanju ljudi koji postupaju po presudama Upravnog suda – poručila je ona.
Kako kaže, pitanje poštovanja ili nepoštovanja presuda Upravnog suda nije se promijenilo za tri mjeseca otkako je ona na njegovom čelu, ukazujući da su mehanizmi koje je koristio prethodni predsjednik dali rezultate, iako i dalje ima takvih slučajeva.
– Pitanje poštovanja presuda Upravnog suda pitanje je vladavine prava. Kada određeni sud donese presudu, treba da postignemo cilj da državni i drugi organi poštuju presude i da se one ne komentarišu u smislu, kako smo imali priliku da čujemo, da se unaprijed vrši pritisak na rad tipa – „vidjećemo mi kako ćete odlučiti” i „da li novi predsjednik može da utiče”. Mislim da to nije dobro ni za jednu instituciju – smatra ona.A.T.
Radila sa 11 ministara
Lakočevićeva je obilježila preko 30 godina rada. Prvih 10 godina provela je u pravosuđu. Počela je kao pripravnik u tužilaštvu, pa u Službi pravne pomoći, Osnovnom sudu. Od 1991. počela je da radi u Ministarstvu pravde gdje je prošla sve nivoe – počela je kao viši savjetnik, pa samostalni savjetnik, potom načelnik, savjetnik ministra, sekretar ministarstva i na mjesto predsjednika Upravnog suda došla je sa pozicije pomoćnika ministra.
– Stepenicu po stepenicu učila sam poslove. Nijesam iz nekih drugih oblasti došla na funkciju, što mi je omogućilo da sagledam sve aspekte rada u samom ministarstvu – kaže ona.
Za 23 godine rada u Ministarstvu pravde radila je sa čak 11 ministara koji su se promijenili u tom periodu.
Dobijaju pojačanje
Lakočevićeva kaže da su u prethodnom periodu malo veću pažnju posvetili ujednačavanju sudske prakse, te da je veliki broj predmeta, kao i sve veći broj zahtjeva za održavanje usmenih rasprava.
– U prethodna tri mjeseca bilo je za oko 200 usmenih rasprava više u odnosu na isti period prošle godine. Upravni predmeti su sporovi koji su po svojoj prirodi hitni. Mi smo tražili povećanje broja sudija i dobićemo dvoje njih. Izmijenili smo pravilnik o organizaciji i sistematizaciji povećavajući broj savjetnika, kako bismo u narednom periodu što brže rješavali te predmete i ojačali odjeljenje sudske prakse. Sudski sajvet je prepoznao potrebu i donijeta je odluka za povećanje broja sudija u ovom sudu. U toku je javni konkurs i očekujemo da će prije kraja godišnjih odmora biti izabrano dvoje sudija – napomenula je ona.
Sud je od 1. januara do 30. juna u radu imao 3.552 predmeta, primio 1.743, a riješio 1.753. Za period od 1. aprila do 30. juna sud je u radu imao 2.891 predmet, primio 870, a riješio 1.092.
Prvi počeli sa objavljivanjem odluka
Lakočevićeva je naglasila da po svom dolasku u Upravni sud nije morala da preduzima nikakve korake jer je „prethodni predsjednik u svakom smislu dobro postavio organizaciju suda”.
– Sud je ažuran i njegov je rad izuzetno transparentan. To je sud koji je prvi počeo javno da objavljuje odluke i učinio ih dostupnim cjelokupnoj javnosti, što je jedan od načina kontrole sudova. Po mom dolasku na funkciju predsjednika nijesam imala potrebe da preuzimam bilo kakve korake, već samo da nastavim u tom pravcu u kojem je i u prethodnom periodu sud funkcionisao – zaključila je ona.