PI ŠE: Jasmina Lazić
Žene u zapadnim zemljama se sve više ohrabruju na to da zamrznu svoje jajne ćelije kako bi sebi osigurale veću šansu da zatrudne u budućnosti. Koliko je ovaj trend blizak ženama u Srbiji i Hrvatskoj?
– Nikada nijesam pomišljala da ću napuniti 35 godina, a da neću biti majka i supruga. Uvijek sam sve radila „po pravilima” – bila dobar đak, završila fakultet, zaposlila se... Ali majčinstvo je jedina stavka na kojoj sam, bojim se, omanula – priča Ivana, pravnica iz Beograda.
Čak su joj i roditelji prestali postavljati famozno pitanje: „Šta čekaš?” I sama vjeruje da su već odustali od toga da će dobiti unuke. Upravo iz razloga što vjeruje da je na neki način razočarala svoje roditelje, Ivana je zamolila da izostavimo njeno prezime. U njenim godinama njena majka je već imala dvoje dejce – nju koja je imala sedam i njenog brata koji je imao pet godina.
– Još sam sama i bez djece, i ne vidim da će se moj status bitno promijeniti u bliskoj budućnosti – kaže Ivana dok pijemo kafu u bistrou u centru Beograda u koji često dolazi s prijateljicama.
Ali postoji li zaista način da se priroda prevari i da se biološki sat uspori? Krajem prošle godine dvije velike američke kompanije ponudile su svojim zaposlenima – upravo to.
Tehnološki giganti Epl i Fejsbuk sedmicama su punili novinske stupce nakon što su ponudili da svojim zaposlenima plate troškove zamrzavanja jajnih ćelija, kako bi im omogućili da se fokusiraju na karijeru bez brige da li će jednoga dana postati majke.
Vijest je izazvala medijsku histeriju, a sam trend poznat kao „social egg freezing” (zamrzavanje jajnih ćelija ne iz medicinskih razloga, kao, naprimjer, kada se pokušava spriječiti da žena ostane neplodna zbog hemoterapije, već isključivo da bi majčinstvo odložila za neko drugo vrijeme) postao je etičko pitanje kojim su se pozabavili mnogi.
Direktorica jedne od najvećih klinika za vantjelesnu oplodnju u Evropi – Create Fertility Centre of Excellence u Londonu – prof. Geta Nargund je ovu proceduru predstavila kao drugi veliki val emancipacije, nakon kontracepcijske pilule. I ne samo to. Što se nje tiče, zamrzavanje jajnih ćelija moglo bi u bliskoj budućnosti postati idealan poklon za 30. rođendan svake žene.
Dežurni kritičari su, s druge strane, međutim, optužili klinike da zloupotrebljavajući strahovanja mnogih žena da mogu ostati bez potomstva, te iste žene ohrabruju da potroše mnogo novca na proceduru čiji je procent uspješnosti još pod znakom pitanja.
Ali, vratimo se u balkansku realnost. Da li su žene u Srbiji ili Hrvatskoj spremne zamrznuti svoje jajne ćelije kako bi odložile dan kada će postati majke?
U teoriji, sve što bi moglo pomoći ženama da u nekim zrelijim godinama ostanu u drugom stanju zvuči primamljivo i prihvatljivo. Baš kao i u većini evropskih zemalja, i žene u Srbiji i Hrvatskoj sve kasnije postaju majke.
Zvanični demografski podaci pokazuju da je u 2013. godini prosječna Srpkinja imala 26,4 godine kada je rodila prvo dijete. Dvadeset godina prije ta brojka je bila – 24,3 godine. Slično je i u Hrvatskoj: 2013. prosječna prvorotkinja imala je 28 godina, odnosno bila je tri godine starija od one iz 1995. godine.
Razlozi za ovakvu statistiku su brojni i opravdani. Neke žene odlažu majčinstvo zbog snažnog ekonomskog pritiska koji ih primorava da rade više i posvećenije, ne bi li sebi obezbijedile karijeru ili kakav-takav siguran posao. Neke se (legitimno) boje da će zbog trudnoće i porođaja ostati bez posla. Mnoge sumnjaju da će uopšte biti u stanju da omoguće solidnu i sigurnu budućnost svojoj djeci, dok neke oklijevaju jer nemaju partnera.
S druge strane, Balkan je područje na kome se žene svakodnevno suočavaju sa snažnim pritiskom da postanu majke, a one koje zađu u „ozbiljne godine” a još nemaju djece često nailaze na (ne)izgovorenu osudu u svojoj okolini.
Smiljka Tomanović, profesorica sociologije na beogradskom univerzitetu, objašnjava kako je u Srbiji i dalje snažno uvriježeno vjerovanje da je žena kompletna, odnosno da se „ostvarila u potpunosti” tek kada postane majka.
– Nikada nećete čuti kako se neki muškarac konačno ostvario u ulozi oca, zar ne – poentira profesorica.
Međutim, pritisak koji žene osjećaju nije samo od društva, jer biološki sat je neumoljiv. Stručnjaci upozoravaju da ženska plodnost počinje opadati između 25. i 35. godine i da se taj pad dalje s godinama ubrzava, stvarajući objektivne teškoće da se zatrudni nakon 40. godine. Ruku pod ruku s tom, ide i činjenica da što je žena starija, raste i vjerovatnoća da će imati neuspjelu trudnoću ili pobačaj.
Hladnokrvna
kalkulacija
U današnje vrijeme možete se obezbijediti protiv gotovo svake neželjene situacije, ali postoji li polisa osiguranja koja će minimizirati rizik od toga da ne postanete roditelj? Upravo tako, kao polisu osiguranja, mnogi doživljavaju postupak zamrzavanja jajnih ćelija.
Ovaj postupak, poznat i kao krioprezervacija, danas je uobičajen u reproduktivnoj medicini. Za razliku od prirodnog ciklusa u kome sazri samo jedna jajna ćelija, u ovom slučaju ženino tijelo se podstiče na proizvodnju većeg broja ćelija kako bi se od njih mogle odabrati one najbolje. Stoga, kao i u postupku potpomognute oplodnje, prije uzimanja jajnih ćelija žena prolazi kroz postupak stimulacije hormonima koji će podstaknuti jajnike na sazrijevanje petnaestak ili više ćelija. Jajne ćelije se potom zamrzavaju na temperaturi od otprilike minus 196 stepeni Celzijusa. Kada žena odluči da osnovaju porodicu, jajne ćelije se odmrzavaju, bivaju oplođene spermom partnera ili donora, i smještaju se u uterus.
U Sjedinjenim Američkim Državama ova procedura košta otprilike između 10.000 i 15.000 dolara, a u Velikoj Britaniji između 3.500 i 5.000 funti.
Balkanska praksa
Žene koje u Srbiji ili Hrvatskoj požele zamrznuti svoje jajne ćelije suočene su sa ograničenim mogućnostima za realizaciju tog poduhvata.
Srpski zakon ne zabranjuje eksplicitno zamrzavanje jajnih ćelija, ali on se može sprovesti samo na nekoliko klinika. Specijalna bolnica za ginekologiju „Jevremova” u Beogradu je jedna od njih. Cijena zamrzavanja jajnih ćelija u ovoj ustanovi je 500 eura, ali u ovu cijenu nijesu uračunati ostali postupci, poput pripreme, sakupljanja ćelija, medicinskih pregleda, lijekova...
– Ova metoda je zasad još uvijek nova i ne previše poznata i bliska široj populaciji - kaže Ana Crnobarić Obradović, direktorica ove klinike – zato je jako važno da podržimo svaku ženu koja se odluči na ovakav potez i informiramo je o svim prednostima i manama odlaganja majčinstva.
Ni u Hrvatskoj koncept zamrzavanja jajnih ćelija u cilju samoinicijativnog odlaganja majčinstva nije bio tema debata u široj javnosti. Prošle godine, student iz Hrvatske Marijana Bivčić započela je anonimnu onlajn anketu kako bi saznala kakve stavove žene imaju po ovom pitanju. Do juna ove godine oko 100 žena je popunilo njen upitnik i polovina je priznala da ne zna mnogo o ovoj temi.
– Tokom neformalnih razgovora, i u fokus grupama došla sam do istog zaključka – kaže Marijana.
Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji u Hrvatskoj dopušta zamrzavanje jajnih ćelija u slučaju da je žena izložena riziku da ostane neplodna iz raznih medicinskih razloga. Zakon ne spominje eksplicitno zamrzavanje jajnih ćelija u formi social egg freezinga.
BIRN je kontaktirao sedam klinika u Hrvatskoj, postavivši im pitanje pružaju li i pod kojim uslovima uslugu social egg freezinga. Šest ih nije odgovorilo ništa, dok nas je sedma u kratkom odgovoru lakonski uputila na tekst zakona u kome se social egg freezing ne spominje.
Pa, ipak, i žene u Srbiji i one u Hrvatskoj imaju još jednu opciju. Zakon nijedne od ovih država nikome ne brani da svoje jajne ćelije zamrzne – u inostranstvu.
Bebi-turizam
Prestonica Češke godinama unazad nije privlačna samo za one koji žele idiličan odmor, već je sve popularnija i za one koji imaju problem da do potomstva dođu prirodnim putem. Prijateljica naše sagovornice s početka priče, Ivane, tamo je prije dvije godine išla na vantjelesnu oplodnju, i danas ima kćerku.
Prag je postao jedna od glavnih tačaka ove grane medicinskog turizma, što zbog klinika s dobrim renomeom, što zbog zakona o vantjelesnoj oplodnji, koji je znatno fleksibilniji u poređenju sa zakonima većine ostalih država. Jedna od posebnih pogodnosti jeste ta što češko zakonodavstvo dopušta oplodnju doniranim jajnim ćelijama dok žena ne napuni 49 godina, što je daleko iznad starosne granice koju dopuštaju druge države, posebno na Balkanu. Osim toga, zakon takođe garantuje anonimnost donora bilo sperme, bilo jajnih ćelija, što nije slučaj s mnogim evropskim zemljama, uključujući i Hrvatsku.
Kako objašnjava Marijana Ćulibrk iz „Prague Fertility Centre”, jedne od vodećih klinika na ovom polju, mnogi ovdje dolaze kako bi uradili IVF doniranim jajnim ćelijama pošto to garantuje veći uspjeh oplodnje.
– IVF procedura doniranim jajnim ćelijama je uspješna u 60-65 posto slučajeva. U slučaju kada to radimo ženinim vlastitim ćelijama, uspjeh je oko 45 posto – kaže Ćulibrk, ističući da su donirane ćelije provjerenog kvaliteta i da su donori mlade i zdrave žene koje su prošle rigorozne kontrole prije nego su ostavile svoj materijal.
Ovaj centar takođe nudi usluge social egg freezinga po cijeni od 2.200 eura. To uključuje medicinski tretman, testove, sakupljanje i zamrzavanje jajnih ćelija i njihovo čuvanje na dvije godine. Za svaku narednu godinu mora se doplatiti po 150 eura. Ali, kako kaže Ćulibrk, na ovu opciju se nije odlučilo mnogo žena.
– Dosad je kod nas jajne ćelije zamrznulo manje od sto žena. Problem je u tome što nam žene s tom idejom dolaze kasno, obično kada se već bliže četrdesetoj, a tada su rezerve jajnih ćelija ili niske ili su one već lošeg kvaliteta, a u tom slučaju nema mnogo smisla čuvati ih – kaže ona.
S druge strane grada je klinika „Pronatal”, druga popularna i cijenjena destinacija za one koji se za potomstvo bore uz pomoć vantjelesne oplodnje. Cijena social egg freezinga u ovoj ustanovi je oko 2.400 eura, što uključuje sve pripremne procedure, lijekove i čuvanje ćelija u roku od pet godina.
Međutim, i ovdje, prema doc. Tonku Mardešiću, direktoru za medicinsku njegu, mnoge žene dolaze da se raspitaju za social egg freezing kada je njihova plodnost već u opadanju.
– One koje dolaze obično imaju oko 38 godina. Naravno, i one mogu zamrznuti svoje jajne ćelije, ali treba biti realan u očekivanjima – kaže on.
U „Pronatalu” nijedna žena s Balkana još nije zamrznula svoje jajne ćelije. To uglavnom čine Njemice, ali se nijedna od njih još nije vratila u kliniku sa željom da ih iskoristi.