NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora procijenila je da je je u periodu od 2011. do 2014. godine preko sistema javnih nabavki korupcija „progutala” 169 miliona eura. Kako se navodi u Analizi politike javnih nabavki u kontekstu izrade strategije razvoja sistema javnih nabavki Crne Gore 2016–2020, koju je uradio MANS, u periodu od četiri godine preko sistema javnih nabavki potrošeno je 1.304.578.451 euro.
– Neadekvatno planiranje javnih nabavki, nedovoljna transparentnost, namještanje tenderskih uslova i specifikacija, značajno mijenjanje ugovora o javnim nabavkama, aneksima i protokolima nakon njihovog potpisivanja i neadekvatna kontrola sprovođenja ugovora, kao i nedovoljni kadrovski, administrativni i tehnički kapaciteti institucija zaduženih za kontrolu i nadzor javnih nabavki, samo su neki od koruptivnih problema koji bacaju sjenku na sistem javnih nabavki u Crnoj Gori. Sve to i pored činjenice da crnogorski Zakon o javnim nabavkama počiva na načelima ekonomičnosti i efikasnosti upotrebe javnih sredstava, obezbjeđivanja konkurencije, transparentnosti postupka javne nabavke i ravnopravnosti. Dok privatne kompanije postojeći sistem javnih nabavki vide kao jednu od značajnih barijera biznisa, zbog komplikovanih i skupih procedura, nedostatka transparentnosti i postojanja privilegija za pojedine ponuđače, svaki drugi građanin smatra da se proces javnih nabavki odvija u skladu sa stranačkim interesima i iskazuje nezadovoljstvo kontrolom u sektoru javnih nabavki – kažu u MANS-u.
Problem korupcije, kako navode, postaje posebno izražen kada se ima u vidu da Crna Gora kroz sistem javnih nabavki svake godine troši između četvrtine i petine godišnjeg budžeta.
– Sa druge strane, relevante analize pokazuju da na nivou zemalja Evropske unije najmanje 13 odsto sredstava utrošenih kroz javne nabavke otpada direktno na korupciju. Ako se uzme da je sistem javnih nabavki Crne Gore ranjiv na korupciju na nivou sistema zemalja Evropske unije, direktan trošak korupcije u javnim nabavkama Crne Gore koju plaćaju građani iznosi između najmanje 35 i 50 miliona eura godišnje. Svakako, zbog činjenice da pravni okvir, kao i institucije Crne Gore, nisu na nivou razvijenosti kao one u EU, postoji osnovana sumnja da bi trošak korupcije mogao biti i veći – navodi se u analizi.
Iz tog razloga, kako navode u MANS-u, crnogorski odgovor na korupciju u javnim nabavkama treba da bude multidisciplinaran, baziran na uvođenju strogih pravila u cilju povećanja transparentnosti cjelokupnog procesa, prevencije korupcije, unapređenja nadzora i kontrole, uključujući vođenje efikasnijih prekršajnih postupaka za kršenje zakona, a na kraju i vođenja efikasnijih krivičnih postupaka za slučajeve u kojima postoji sumnja na korupciju.
– Imajući u vidu sve navedeno, Crna Gora u narednom četvorogodišnjem periodu treba da sprovede niz zakonodavnih, institucionalnih i praktičnih reformi, u cilju smanjenja nezakonitog ponašanja naručioca i ponuđača, ali i uticaja korupcije na sistem javnih nabavki – smatraju u MANS-u.
Ta NVO navodi da strategijom razvoja sistema javnih nabavki 2016–2020 treba propisati da se crnogorska regulativa u oblasti javnih nabavki uskladi sa evropskom pravnom tekovinom, te da se stvori funkcionalni elektronski sistem.
– Treba propisati obavezu da se ugovor o javnim nabavkama ne može zaključiti ukoliko ne sadrži detaljno razrađene antikorupcijske i klauzule koje se tiču konflikta interesa na strani naručioca i ponuđača, te da se svi zaključeni ugovori koji ne sadrže ove klauzule smatraju pravno ništavim. Propisati obavezu da starješina, odnosno odgovorno lice naručioca i lice koje, u ime naručioca, vrši neke od poslova javne nabavke, objavljuje listu svih kompanija sa kojima su povezani na bilo koji način, koji je definisan zakonom. Unaprijediti nezavisnost Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki kroz propisivanje odredbe da članove tog tijela na osnovu javnog konkursa imenuje Skupština. Neophodno je propisati jasne uslove za izradu tehničkih specifikacija u fazi pripreme postupaka javnih nabavki, kao i obavezu da lica koja izrađuju tehničku specifikaciju za konkretnu javnu nabavku ne mogu istovremeno da budu članovi tenderske komisije za istu javnu nabavku, kako bi se spriječio potencijalni konflikt interesa i prilagođavanje tenderske dokumentacije favorizovanim ponuđačima. Propisati jasna pravila za obveznike primjene Zakona o javnim nabavkama, da okvirne sporazume mogu zaključivati samo u izuzetnim situacijama, kada to zahtijevaju razlozi hitnosti i/ili svrsishodnosti – preporučuju iz MANS-a.
U toj organizaciji smatraju da je neophodno jačati sistem planiranja uz propisivanje obaveze detaljnog obrazlaganja svake stavke u planu javnih nabavki sa aspekta potreba i svrsishodnosti naručioca, kao i detaljnu finansijsku konstrukciju koja uključuje sve stvarne troškove.
– Treba propisati obavezu dobijanja pozitivnog mišljenja Ministarstva finansija na godišnji plan javnih nabavki i sve naknadne izmjene i dopune plana javnih nabavki za sve obveznike primjene Zakona o javnim nabavkama, koji koriste sredstva iz javnih prihoda sa aspekta potreba i svrsishodnosti naručioca – piše u preporukama.
M.S.
Inspekcija da bude ažurnija
U MANS-u smatraju da inspekciji za javne nabavke treba dati obavezu da na svojoj internet prezentaciji objavljuje detaljne kvartalne izvještaje o svim izvršenim inspekcijskim kontrolama, sa detaljnim podacima o utvrđenim nepravilnostima i broju podnijetih prekršajnih i krivičih prijava.
– Neophodno je i znatno povećati broj inspektora za javne nabavke i jačati administrativne, tehničke i materijalne kapacitete inspekcije, kako bi to tijelo moglo na adekvatan način da vrši kontrolu postupaka javnih nabavki. Takođe, treba unaprijediti kapacitete Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki kroz propisivanje većeg broja članova komisije i davanje mogućnosti Državnoj komisiji da odlučuje u vijećima sastavljenim od po tri člana tog tijela – navodi se u preporukama MANS-a.
U toj organizaciji smatraju da inspekcije za javne nabavke treba da vrše kontrolu svih faza javnih nabavki čija vrijednost prelazi 500.000 eura, kao i svih tendera u oblasti vodoprivrede, energetike, saobraćaja i poštanskog saobraćaja, odbrane i bezbjednosti.
Propisati sankcije
MANS predlaže da se unaprijedi otkrivanje i procesuiranje kršenja zakona koje povlači prekršajnu odgovornost naručilaca, ponuđača, odgovornih i drugih lica za kršenje Zakona o javnim nabavkama i normira poseban set prekršajnih mjera za neadekvatno praćenje sprovođenja ugovora o javnim nabavkama.
– Takođe, neophodno je unaprijediti otkrivanje, gonjenje i presuđenje krivičnih djela naručilaca, ponuđača, odgovornih i drugih lica za zloupotrebe u javnim nabavkama – smatraju u MANS-u.