Ujedinjene nacije (UN) procjenjuju da u Crnoj Gori 10 odsto djece, odnosno 14.500 mališana, živi u siromaštvu, dok 18.850 maloljetnika, ili 13 odsto, obavlja teške fizičke poslove. U dokumentu Integrisani program UN za Crnu Goru u periodu od 2017. do 2021. godine – Okvir razvojne pomoći za Crnu Goru (UNDAF) piše da se naša zemlja i dalje suočava sa izazovima koji su obuhvaćeni pitanjem siromaštva. Prema poslednjim podacima Monstata, u Crnoj Gori živi oko 145.000 djece.
„Dan” je ranije objavio da je Inspekcija rada Uprave za inspekcijske poslove tokom 2014. i do novembra 2015. registrovala 36 slučajeva radne eksploatacije djece, koja su bila angažovana na crno, odnosno bez ugovora o radu. Djeca koja su zatečena na poslu bila su uzrasta od 15 do 18 godina, a inspektori rada tvrde da nijesu evidentirali slučajeve koji bi se mogli tretirati kao najgori oblik radnog angažovanja djece u bilo kojoj djelatnosti.
– Osim siromaštva u smislu dohotka, djeca i njihove porodice suočavaju se s višedimenzionalnim deprivacijama u smislu uslova stanovanja, zdravlja i obrazovanja, što ima dugoročan efekat na njihovo buduće učešće u društvu i na sposobnost da iznalaze ekonomske mogućnosti da izađu iz siromaštva. U oblasti zaštite djece od nasilja i eskploatacije, doneseni su nacionalni propisi koji su usaglašeni s globalnim i standardima EU, ali samo sprovođenje i sistemi podrške koji podrazumijevaju saradnju među nekoliko institucionalnih aktera javnog sektora još su često nedovoljni, loše kadrovski i finansijski pokriveni – navodi se u programu.
UN izražava zabrinutrost po pitanju zaštite djece od najgorih vidova rada, a procjenjuje se da pogađaju 13 odsto djece iz opšte populacije, posebno u ruralnim područjima i među socijalno najugroženijim porodicama.
– Najnovije istraživanje Unicefovih višestrukih indikatora za Crnu Goru pokazuje da je 68 dsto djece uzrasta od jedne do 14 godina, bilo izloženo psihološkoj agresiji unutar porodice tokom mjeseca koji je prethodio istraživanju; 31 procenat fizičkom kažnjavanju; a dva odsto teškom fizičkom kažnjavanju. Takav opšti nivo prihvatanja nasilja unutar porodice izaziva bojazan u pogledu stvarnog nivoa fizičkog zlostavljanja i nasilja nad djecom u Crnoj Gori – kažu u UN.
Usled složenog niza društvenih i ekonomskih uslova, žene su izložene većem riziku od siromaštva nego muškarci, a izražene su i bojazni u pogledu uticaja niskog nivoa socijalnih davanja i slabog sistema podrške, kao i efekata velike razlike u zaradama i uslovima rada za žene, posebno samohrane majke i njihovu djecu.
– Iako su žene izložene raznim oblicima diskriminacije na tržištu rada, poslednjih godina uočeni su i pozitivni trendovi u smislu smanjenja nezaposlenosti i povećanja broja žena koje su aktivne na tržištu rada. Međutim, u načelu treba unaprijediti uslove rada, pogotovo za žene, da bi se ostvario dostojanstven rad za sve. Neke žene imaju značajan potencijal za samozapošljavanje i kao preduzetnice, kako pokazuje iskustvo drugih zemalja, što treba podržati kao jedan od pokretača privrednog rasta i zaposlenosti – konstatuje se u izvještaju.
Što se tiče zdravlja, u UN upozoravaju da Crna Gora ima veliki problem sa visokim stepenom nezaraznih bolesti i smrtnosti.
– Ponašanje stanovnika Crne Gore ne doprinosi dobrom zdravlju, kao što pokazuje činjenica da je 92 odsto ukupnih smrtnih ishoda izazvano nezaraznim bolestima. Ti faktori rizika često se vezuju i s pitanjima mentalnog zdravlja, koje pogoršava rizik od zloupotrebe droga i nezaposlenosti, a posebno utiče na najranjivije grupe stanovništva. Dostupni podaci o visokoj prevalenci bihevioralnih faktora rizika – kao što su pušenje, konzumiranje alkohola, gojaznost i nedostatak fizičke aktivnosti – snažno ukazuju na potrebu primjene multisektorskih mjera da bi se izgradila rješenja kojima se ublažava veliki teret nezaraznih bolesti i van sektora zdravstva – kažu u UN.M.S.
Zabrinjava siva ekonomija
UN konstatuje da neformalna ekonomija ima posebno visok udio u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti, ali su oskudni statistički i drugi podaci o njenom stvarnom obimu, radnim mjestima i zaradama, koji su van legalnih tokova. Procjenjuje se da je 2015. godine neformalna zaposlenost činila 32,7 odsto ukupne zaposlenosti, a da 77 odsto neformalnih radnika radi u formalnim preduzećima, odnosno bez odgovarajućeg ugovora. Prema Monstatu, u Crnoj Gori je na kraju 2015. bilo zaposleno 172.000 lica.
– Nadalje se procjenjuje da je oko dvije trećine neformalnih radnika u Crnoj Gori neprijavljeno, odnosno da dobijaju zaradu u gotovini, bez uplate poreza i doprinosa. Preostala trećina ukupnog broja neformalnih radnika ima dijelom registrovanu zaradu, odnosno porezi i doprinosi se uplaćuju samo na dio njihove zarade, a ostatak dobijaju u gotovini bez uplate poreza i doprinosa – navodi se u izvještaju.