Koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić optužio je inspektora Odsjeka za inspekciju za zaštitu kulturnih dobara i kulturne baštine Uprave za inspekcijske poslove Veselina Krstićevića da je namjerno uoči Vaskrsa pozivao mitropolita Amfilohija na saslušanje zbog navodne devastacije manastira Reževići.
– Mitropolija i mitropolit Amfilohije su tokom Strasne sedmice pred Vaskrs i u danima poslije Vaskrsa obasuti raznim aktima, pozivima, zapisnicima i rješenjima Veselina Krstićevića. U prvom momentu sam mislio da taj čovjek možda nije imao u vidu da su u pitanju vjerski praznici i da ne želi da vrijeđa naša vjerska osjećanja, ali sam se prevario. Krstićević je neposredno pred Vaskrs, na Veliki ponedjeljak, Veliki utorak i Veliku srijedu namjerno pozivao mitropolita Amfilohija na saslušanja u prostorije Uprave u okviru Ministarstva kulture, a sve sa ciljem da mitropolit te svete dane pred Vaskrs umjesto u crkvi provodi u inspekciji, a da umjesto Jevanđelja čita i odgovara na Krstićevićeve zapisnike – tvrdi Džomić.
Dodaje da je kao pravni zastupnik Mitropolije i mitropolita blagovremeno sam obavijestio inspektora da se mitropolit ne može pojaviti u te dane, „ne samo zbog toga što je poziv dostavljen neuredno i protivno zakonskim propisima nego prvenstveno zbog vjerskih praznika i dugih bogosluženja”.
– Predložio sam da sve to obavimo odmah poslije Vaskrsa, ali se on na to nije ni osvrnuo. Uoči Velikog petka nam je dostavio tri zapisnika pisana hijeroglifima i dva rješenja, a sve sa ciljem da vaskršnje praznike provedemo u spisima predmeta, a ne na vaskršnjim bogosluženjima. Od Velikog petka do Đurđevdana sam, pored svih crkvenih obaveza, morao da se bavim Krstićevićevim zapisnicima i nezakonitim rješenjima radi ulaganja tri prigovora i dvije žalbe – izjavio je za „Dan” Džomić.
Džomić dodaje da je kao doktor pravnih nauka zapanjen nepoznavanjem zakonskih propisa koje je kroz spise predmeta, kako tvrdi, demonstrirao inspektor Veselin Krstićević, koji je magistar nauka.
– Iz spisa se vidi da on nema elementarnih znanja o Zakonu o zaštiti kulturnih dobara ni o Zakonu o inspekcijskom nadzoru. Nadzor u manastirima i crkvama je obavljao po prijavama Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a te prijave još nijesmo vidjeli niti mu je palo na pamet da nam ih dostavi kako bi znali o čemu se radi. Inspekcijske preglede je, sudeći po zapisnicima, vršio na način koji je protivan svim odredbama Zakona o inspekcijskom nadzoru i propisa o zaštiti kulturnih dobara. Nikada nije najavio nadzor niti obavijestio nadležna službena lica Mitropolije o danu i vremenu nadzora. Ide čak dotle da krijući upada u manastire i crkve. Mitropolija će ovih dana o svemu tome zvanično obavijestiti direktora Uprave za inspekcijske poslove Božidara Vuksanovića – najavio je Džomić.
Dodao je da ne spore pravo državnim organima i službenim licima da obavljaju zakonska ovlašćenja, ali isključivo u skladu sa zakonskim propisima, a ne, kako kaže, na kaubojski način.
– Sadržaj „utvrđenog činjeničnog stanja” inspektora Krstićevića predstavlja posebnu priču. Dovoljno je da pomenem primjer manastira Reževići gdje je u prisustvu nepostojećih „Žike i Dušana” kroz hijeroglifni zapisnik utvrdio da su freske slikane na manastirskoj livadi koju je proglasio za crkvu!?! Dalje, utvrdio je i da su klima uređaji takođe postavljeni na reževićkoj livadi. Sve je to označio na katastarskoj parceli na kojoj se nalazi manastirska livada, a ne crkva. Dalje, ono što je urađeno poslije zemljotresa 1979. godine prikazuje kao da je urađeno juče. Iako mogu da čitam tuđe rukopise zbog toga što se preko dvije decenije bavim proučavanjem različite arhivske građe, ipak moram da priznam da se teško snalazim sa Krstićevićevim hijeroglifima u zapisnicima sa inspekcijskog pregleda. Jedan nam je dostavio prekucan, a ostale u hijeroglifnom obliku. Ubuduće ću mu svaki vratiti sa zahtjevom da ih dostavi prekucane – poručio je Velibor Džomić.
Prema njegovim riječima, posebno je pitanje što za jednu istu stvar Krstićević vodi po dva postupka po istom osnovu.
– Jurnuo je i na Manastir Ostrog, a protiv Mitropolije i mitropolita je zbog Ostroga i čuvanja ćivota Svetog Vasilija od urušavanja podnio prekršajne prijave – upozorava Džomić.
R.D.