P
osao ronilaca Regionalnog ronilačkog centra za podvodno deminiranje i obuku ronilaca (RCUD) izuzetno je težak i opasan. Riječ je o humanim i dobronamjernim ljudima sa velikom voljom i energijom koji su uvijek spremni da priteknu u nevolji kada pomoć drugih nije moguća, kazao je direktor RCUD-a Vesko Mijajlović. On je u razgovoru za „Dan” istakao da su ronioci i kada se bave podvodnim deminiranjem i spasavanjem i potragom za utopljenicima izloženi velikim opasnostima, zbog čega je njihova obučenost važna.
– Centar izvodi poslove podvodnog deminiranja, organizuje i sprovodi obuku ronilaca u oblasti podvodnog deminiranja i drugih ronilačkih aktivnosti. Pored ovih poslova, uključeni smo i u spasavanje ljudskih života, materijalnih i kulturnih dobara na vodama, podvodnim pretraživanjima i vađenjem potonulih stvari, odnosno objekata i utopljenih lica. Obavljamo i istraživačke aktivnosti u moru u svrhu zaštite valorizacije i uspostavljanja zona zaštite u moru i druge poslove propisane odlukom o osnivanju – objašnjava Mijajlović.
Ističe da se ronioci Centra na poziv građana angažuju u skoro svim akcijama podvodnog traganja i vađenja utopljenika.
– U poslednjih 14 godina otkako smo osnovani imali smo oko 160 akcija. U prošloj i ovoj godini realizovali smo 12 intervencija od kojih su pojedine trajale i po nekoliko dana – naveo je on.
Mijajlović ističe da je posao ronioca opasan i dešavalo se da prilikom traganja za utopljenim licima stradaju ili dožive dekompresionu bolest sa teškim i trajnim posledicama.
– Takav slučaj smo imali prije desetak godina u Pivskom jezeru kada je stradao ronilac iz Beograda, a dva ronioca su doživjela dekompresionu bolest sa težim posledicama. Jedna opasnost vreba ronioce prilikom traganja za utopljenim licima u kanjonima nabujalih i hladnih rijeka, dubokih jezera, mora i drugih vodenih površina u često lošim vremenskim prilikama jer se nesreće upravo tada i dešavaju, a druga opasnost im prijeti kada pod vodom obavljaju deminiranje. Zato je važno da i jednu i drugu vrstu poslova obavljaju profesionalni ronioci koji su sertifikovani u skladu sa međunarodnim standardima školovanja profesionalnih ronilaca, a ne nikako sportski ronioci kao što je bio slučaj u Pivskom jezeru – pojašnjava Mijajlović koji se ovim poslom bavi 35 godina od čega 27 profesonalnim ronjenjem.
– Tokom duge ronilačke karijere uspješno sam organizovao i sa svojim kolegama obavio preko 450 akcija spasavanja na vodama, podvodnog traganja i vađenja utopljenika. U svojoj radnoj biografiji bilježim i preko tri miliona kvadrata razminiranog vodenog dna i preko 150 tona uklonjenih i razminiranih raznih podvodnih mina. Ipak, najvećim uspjehom u karijeri smatram to što dosad nijedan ronilac kojeg sam obučio i koji je učestvovao u složenim i često opasnim operacijama pod vodom nije doživio ni najmanju povredu, a kamoli šta drugo – kaže on.
Podrazumijeva se, kako dodaje, da je bilo opasnih situacija pod vodom, ali su njegovi ronioci uvijek izronili živi i zdravi.
– Zahvaljujući dobroj obučenosti, sreći koja ih prati i Bogu koji ih čuva, jer su to humani i dobronamjerni ljudi, sa velikom voljom i energijom uvijek spremni da priteknu u nevolji kada pomoć drugih nije moguća. Zbog svega ovoga naše društvo i država trebalo bi da čuvaju ovu više od četiri decenije tradicionalnu spremnost ljudi koji požrtvovano i hrabro zaranjaju u duboke vode, brze i nabujale rijeke kako bi pružili pomoć svima koji se nađu u nevolji – istakao je Mijajlović.
Podsjeća da je sada pokojni legendarni nikšićki ronilac Gaga Lučić stradao u nabujaloj rijeci pokušavajući da pruži pomoć u vađenju utopljenika.
– Moram da istaknem da je malo država koje se mogu pohvaliti humanošću svojih ronilaca kao što to može Crna Gora i to treba njegovati dajući podršku mladim roniocima da nastave humanu tradiciju koju nam je u amanet ostavio pokojni Gaga – kaže Mijajlović.
Ističe da Centar raspolaže sa ronilačkom opremom, sredstvima, plovilima i vozilima koji zadovoljavaju najviše standarde, a nabavljeni su prihodima koje je RCUD ostvarivao od uspješno realizovanih projekata podvodnog deminiranja.
– U početku razvoja ronilačkog centra dio opreme doniran je iz fondova Vlade SAD, koja nam je pomogla u početnim fazama obuke i usavršavanja ronilaca u našem centru. S obzirom na to da smo doskor raspolagali sa savremeno opremljenim tehničkim blokom za proizvodnju, pretakanje i skladištenje komprimiranog vazduha, vještačkih mješavina i čistih plinova za ronjenje, pred nama je izazov da u što skorijoj budućnosti ponovo stvorimo novi tehnički blok za adekvatan smještaj ronilačke opreme i sredstava u šta sam siguran da ćemo uspjeti – nagalasio je Mijajlović.
Mijajlović pojašnjava da RCUD ima devet ronilaca i logističara od kojih su trojica zaduženi isključivo za logistiku, dok se u izuzetnim situacijama angažuju i na ronjenju i na razminiranju pod vodom i na kopnu.
– Pored ovih devet profesionalaca imamo još sedam profesionalnih ronilaca u Crnoj Gori i 45 u drugim državama, koji su kod nas završili obuku i koji su u rezervnom sastavu, odnosno koje angažujemo kada realizujemo veće projekte u Crnoj Gori ili inostranstvu – pojasnio je Mijajlović.
A.O.
Značajna nagrada iz Palerma
RCUD je, kako kaže njegov direktor, dobijao vrlo značajne međunarodne nagrade i priznanja. Ipak, ističe prošlogodišnju nagradu od Svjetske akademije nauka za tehnologiju i podvodna istraživanja, koja im je uručena u Italiji u Palermu, a koja je u rangu Nobelove nagrade.
– Što se, pak, tiče domaćih priznanja, najveća nagrada našim roniocima je podrška građana kada se tokom izvođenja akcija smrzavamo u hladnim i nabujalim vodama, i topao stisak ruke nevoljnika u znak zahvalnosti kada mu priteknemo u pomoć – dodaje Mijajlović.
Pomogli pri gradnji marina
Mijajlović podsjeća da je RCUD, između ostalih, učestvovao i u dvije vrlo korisne i važne akcije – omogućavanje bezbjedne gradnje dvije velike marine na Primorju.
– To su Marina Porto Montenegro u Tivtu koja se na mjestu bivše vojne baze „Arsenal” počela graditi tek nakon što su naši ronioci uklonili oko 17 tona raznih zaostalih eksplozivnih sredstava iz Prvog i Drugog svjetskog rata pronađenih na 600 hiljada kvadrata morskog dna koje smo razminirali i sa kojeg smo uklonili ova eksplozivna sredstva. Takođe, i Marina Porto Novi počela je sa gradnjom kada su naši ronioci uklonili oko deset tona raznih minskoeksplozivnih sredstava sa oko 200 hiljada kvadrata morskog dna. To su prije nas bezuspješno pokušale da urade neke strane kompanije kao i domaći ronioci. Tek nakon naše intervencije gradnja ovih marina je mogla da počne – objašnjava Mijajlović.