Ministarstvo rada i socijalnog staranja za pet mjeseci ove godine odobrilo je 98.000 eura na ime jednokratnih novčanih pomoći, a najveći dio tih sredstava uplaćen je korisnicima u Podgorici i Danilovgradu, pokazuju dokumenta koja je objelodanio novi ministar rada i socijalnog staranja, Boris Marić.
Jednokratne socijalne pomoći koje dodjeljuje Ministarstvo rada i socijalnog staranja preko centara za socijalni rad bile su jedan od osnovnih načina finansiranja (pred)izbornih aktivnosti Demokratske partije socijalista (DPS), što je objelodanjeno u aferi „Snimak”. Vlada je posebno široke ruke u izbornoj godini.
Prema dokumentaciji koja je, kako je ranije najavio ministar Marić, objavljena na sajtu ministarstva, za pet mjeseci ove godine korisnicima u Podgorici je isplaćeno 49.500 eura na ime jednokratnih socijalnih davanja, a Danilovgradu 19.300 eura.
Ovaj resor je tokom januara odobrio 41 jednokratnu novčanu pomoć, a korisnicima je isplaćeno 11.364 eura. Tog mjeseca u Podgorici je isplaćeno 4.800 eura na ime jednokratne socijalne pomoći, a u Danilovgradu 1.350. Zanimljivo je da je u januaru Ministarstvo uplatilo 4.000 eura akcionarskom društvu „Koni” konfekcija Nikšić, koje je u stečaju.
Podsjetimo, bivši radnici „Koni konfekcije”, njih 40, tražili su od ministarstva povezivanje radnog staža i da Vlada preuzime njihovih potraživanja u stečaju. Na sjednici Vlade u aprilu njima je odobreno 224.147 eura u cilju rješavanja njihovih potraživanja.
U januaru je jednom korisniku iz Danilovgrada preko računa u Crnogorskoj komercijalnoj banci uplaćeno 500 eura, ali nije navedeno njegovo ime. U januaru su uglavnom isplaćivane jednokratne pomoći od 100 i 150 eura.
U februaru je donijeto 89 rješenja za isplatu jednokratnih socijalnih pomoći, a iz budžeta u te svrhe utrošeno je 14.462 eura. Najviše sredstava isplaćeno je korisnicima u Danilogradu, i to 6.660 eura, 3.300 u Podgorici, a 2.150 u Beranama. U ostalim gradovima isplaćivani su manji iznosi na ime jednokratne socijalne pomoći.
Ministarstvo je u martu donijelo 103 rješenja o odobravanju jednokratnih novčanih pomoći po kojima je isplaćeno 15.650 eura, pri čemu je najviše sredstava opredijeljeno u glavnom gradu, oko 6.000, i Danilovgradu oko 4.100 eura. U ove svrhe u martu je u Nikšiću isplaćeno 1.050 eura, a Plavu 100 eura.
Ministarstvo rada i socijalnog staranja je posebno široke ruke bilo u aprilu kada su isplatili 32.200 eura na ime jednokratnih socijalnih pomoći, po osnovu 180 rješenja. Ukupno 21.250 eura dobili su korisnici u Podgorici, a isplata sredstava u iznosima od po 100, 150, 200, 250 i 300, a u jednom slučaju 500 eura obavljena je preko Centra za socijalni rad i Crnogorske komercijalne banke. Tok mjeseca u Danilovgradu je isplaćeno 4.500 eura, a najveći pojedinačni iznos bio je 300 eura.
U maju je po osnovu 111 rješenja o odobravanju jednokratne socijalne pomoći isplaćeno 24.350 eura, a više od polovine novca i to 14.400 je dato korisnicima u Podgorici. Na žiro račune korisnika sa Cetinja isplaćeno je 4.000 eura. Za Cetinje je karakteristično da je u maju zabilježeno sedam uplata od po 500 eura, pri čemu je na jedan isti račun novac uplaćivan dvaput istog dana. Najveća uplatnica je zabilježena za Pljevlja gdje je na jedan žiro račun uplaćeno 1.000 eura.
Ministar rada i socijalnog staranja u vladi izbornog povjerenja Boris Marić kazao je za „Dan” da je objavljivanje spiska jednokratne novčane pomoći na sajtu ministarstva dio cjelovite strategije uspostavljanja transparentnosti bez koje nema vidljivog pomaka u prevenciji i otkrivanju zloupotreba u ovoj osjetljivoj oblasti. On je istakao da je kroz sudske presude utvrđeno da su zloupotrebe jednokratnih socijalnih davanja naša realnost.
– Naglasio bih da će opciono ili preciznije uz saglasnost samog korisnika biti objavljivana imena i prezimena lica koja će dobijaju jednokratnu novčanu pomoć – kaže Marić.
Istakao je da su jačanje institucija koje prati transparentnost u njihovom radu i poštovanje ljudskih prava njegova misija.
– Moram da naglasim kako ne želim da preuzimam funkciju drugih državnih organa. Međutim, transparentnost nas štiti od „preslobodnog” diskrecionog odlučivanja, čiju legitimnost možemo dovesti u pitanje. Konkretno kada bi ovo zašta se zalažem bila praksa ne samo sa pozicije ministarstva na čijem sam čelu već čitavog sistema, ubijeđen sam da se kroz formu jednokratnog novčanog davanja ne bi mogla dati „prikrivena državna pomoć” privrednim društvima. Potpuno otvoreno ne bi došli u situaciju da AD „Koni konfekcija” Nikšić dobije iznos od 4.000 eura kroz formu jednokratne pomoći, već bi se privrednim subjektima izašlo u susret, ukoliko je to opravdano i moguće, kroz druge zakonske forme – istakao je Marić.
On ističe da je navedeno primjer da zvanična državna politika kroz razne „diskrecione” forme pokušava da sanira ogromne probleme velikog broja radnika koji su postali taoci loših privatizacionih i drugih procesa, umjesto da uspostavi održiv sistem državne pomoći.
M.S.
Objelodaniti i varijabilni dio zarade
Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja juče je saopšteno da će na sajtu tog resora objavljivati informacije za koje je saglasnost dala Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, uz dodatnu zaštitu medicinskih nalaza i dijagnoze. Podsjećaju da oni mogu i treba da dodjeljuju jednokratne pomoći.
– Dodjeljivanje varijabilnog iznosa zarade službenicima je podatak koji bi trebalo da je javan na nivou cjelokupne javne uprave, a u skladu sa principima otvorene vlade koja služi građanima i radi u njihovom interesu. Praksa nagrađivanja službenika bi trebalo da je zasnovana na rezultatima zaposlenih i povećanom obimu posla. Međutim, u rješenjima za dodjeljivanje varijabila mora postojati i jasno obrazloženje zašto je neko ostvario zapažene rezultate u određenom periodu i koje su to povećane aktivnosti sa kojima se suočio, što sada nije slučaj. Štaviše, izuzetno je problematično što Ministarstvo rada i socijalnog staranja ne sprovodi postupak godišnjeg ocjenjivanja zaposlenih, budući da je to obaveza po Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i mora se ispuniti do kraja januara tekuće za prethodnu godinu. Ovdje se upravo i vidi nelogičnost nagrađivanja u ministarstvu, budući da bi godišnje ocjenjivanje trebalo da bude osnov za dalje praćenje rada službenika, napredovanje pa, u krajnjem, i nagrađivanja u vidu varijabila – kažu u ministarstvu.