Istraživanje Asocijacija za demokratski prosperitet – Zid (ADP – Zid) pokazalo je da građani u Crnoj Gori smatraju da institucije ne doprinose stvaranju dostojanstvenih uslova za život, te da ne štite njihova radna prava. Prema anketi koja je obuhvatila 952 lica, zaposleni u našoj državi najčešće su žrtve rada na crno, nemogućnosti korišćenja slobodnih dana, odmora i bolovanja, neplaćanja prekovremenog rada, mobinga i loših uslova rada.
Istraživanje je pokazalo da zaposleni ne vjeruju inspekcijama, jer smatraju da su inspektori često korumpirani, da su pod političkim pritiskom, da ih je malo i da se ne mogu izboriti za pravdu.
Ispitanici koji su učestvovali u istraživanju ADP Zid, njih čak 45 odsto, smatraju da su bili žrtve kršenja radnih prava, dok je sedam procenata navelo da su trpjeli verbalno, a svaki deseti psihičko nasilje. Uprkos problemima, tek svaki peti ispitanik koji je doživio povredu prava reagovao je na neki način.
– Najveći broj ispitanika, 45 odsto, misli da su neki inspektori korumpirani, a neki ne. Njih 39 odsto smatra da je veliki broj inspektora korumpiran, a 10 procenata smatra da su svi korumpirani – kazala je na predstavljanju izvještaja Vesna Kraljević, psiholog u ADP Zid.
Ona je navela da u inspekciju, generalno, povjerenje nema svaki peti ispitanik, a čak 55 odsto je kazalo da „više nema, nego što ima”. Takođe, skoro svaki drugi građanin više nije nego što jeste informisan o radu inspekcija, svaki deseti smatra da nadležne službe uopšte ne reaguju kada im se neki zaposleni obrati za pomoć.
– Ispitanici generalno smatraju da prava zaposlenih nedovoljno štite državne institucije, a svega 12 odsto njih smatra da su prava zaposlenih u potpunosti zaštićena. Povrede radnih prava ili nekog oblika nasilja na poslu trpe se zbog straha od gubitka radnog mjesta ili drugih posledica – navela je Kraljević, dodajući da zaposleni svoje nezadovoljstvo prijavljuju najčešće tek kada ostanu bez posla.
Predstavnica Unije slobodnih sindikata Ivana Mihailović kazala je da veća informisanost poslodavaca i radnika, kao i sindikalno udruživanje mogu poboljšati situaciju na tržištu rada. Ona je navela da je za sigurnost radnika neophodan stabilan pravni okvir, djelotvorna inspekcija i neselektivno kažnjavanje.
– To su i uslovi da građani vjeruju institucijama – kazala je Mihailović.
Da postoji pravna nesigurnost radnika konstatovano je i na jučerašnjoj sjednici Socijalnog savjeta. Na sjednici je usvojen zaključak da se pod hitno mora oživjeti rad radnih grupa za izradu zakona o radu, Fondu rada, Socijalnom savjetu, reprezentativnosti sindikata, zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja po osnovu nezaposlenosti, kao i akta o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.
Član Socijalnog savjeta Vesna Simović Zvicer kazala je da je radna grupa za izradu novog zakona o radu imala 24 sastanka, te da im rad otežava to što sastancima ne prisustvuje predstavnik Ministarstva rada i socijalnog staranja.
Generalni sekretar Unije poslodavaca (UPCG) Suzana Radulović kazala je da je predstavnik ministarstva Tijana Prelević kazala da nju ne zanima rad radne grupe, pošto nije dobila predloge na zakon koji je dao njen resor. Radulovićeva je istakla da je radnoj grupi dat predlog zakona gdje je 90 posto teksta prepisano iz hrvatskog zakonodavstva, iako se to ne uklapa u naš pravni okvir.
– Ukoliko Prelevićeva nastavi ovako, plašim se da ćemo jednog dana samo u Vladi vidjeti onu verziju akta koju mi nismo prihvatili, nego mijenjamo zakon koji je sad u primjeni – kazala je Radulović.
Predsjednik Sinikata zdravstva Ljiljana Krivokapić navela je da se Zakon o radu ne smije usvojiti „s brda, s dola”, jer je u pitanju akt zbog kojeg se u regionu i protestovalo. Ona je istakla da ako Prelevićeva neće da radi, treba dovesti nekog ko hoće.
Ministar rada i socijalnog staranja Boris Marić kazao je da će se on zauzeti da već od ponedjeljka radne grupe počnu sa radom.M.S.
Povukli zakon sa glasanja u Skupštini
Skupština je juče na zahtjev Socijalnog savjeta odložila izjašnjavanje o izmjenama Zakona o radu, kojim je taj akt trebalo da se usaglasi sa Zakonom o upravnom postupku koji će stupiti na snagu 2017.
To je urađeno nakon što su predstavnici sindikata i poslodavaca ukazali da bi se usvajanjem tog akta izazvao haos na tržištu rada, pošto se spajaju dvije pravno nespojive oblasti.
Zamjenik ombudsmana Siniša Bjeković kazao je da Zakon o radu reguliše privatno-pravni odnos, a Zakon o upravnom postupku javna ovlašćenja, te da se ta dva akta ne mogu spajati i usklađivati jer se radi o dvije suprotne sfere. Generalni sekretar Saveza sindikata Duško Zarubica predložio je da se od Skupštine traži povlačenje predloženih izmjena, što je i urađeno nakon zahtjeva svih ostalih članova i zalaganja ministra Marića.