Crnogorska vlada nastavila je sa politikom neusvajanja zakona koji bi trebalo da omoguće povraćaj crkvene imovine koju je oduzela bivša komunistička vlast, navodi se u ovogodišnjem izvještaju američkog Stejt departmenta o vjerskim slobodama u svijetu. U izvještaju za Crnu Goru naglašava se da je većina vjerskih organizacija kritikovala predloženi zakon o vjerskim zajednicama koji, prema njihovom mišljenju, ugrožava autonomiju vjerskih zajednica.
U izvještaju američke vlade konstatuje se da su predstavnici vjerskih zajednica u 2015. godini upozoravali da je zakon koji reguliše njihov pravni status zastario i neadekvatan, jer je regulisao okolnosti koje su vladale u vrijeme bivše Jugoslavije. Navodi se da će Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je Vlada predložila krajem jula 2015. godine, zahtijevati registraciju za sve vjerske grupe, kao i da su javnost i vjerske zajednice imale negativne reakcije na taj akt.
– Neki su rekli kako Vlada pokušava da nacionalizuje crkvenu imovinu. Tokom dvomjesečne javne rasprave o nacrtu zakona samo su „Crnogorska pravoslavna crkva” i Jevrejska zajednica podržale zakon. Druge vjerske zajednice, poput Srpske pravoslavne crkve (SPC), izrazile su zabrinutost zbog njihovog neuključivanja u proces izrade zakona, navodeći da djelovi nacrta zakona ugrožavaju njihovu vjersku i slobodu govora, posebno oni koji se odnose na zabranu političke aktivnosti od strane vjerskih organizacija i zahtjeva da se Vlada obavijesti prije imenovanja vjerskih poglavara – navodi se u izvještaju.
Konstatuje se da je 19. avgusta, već šestu godinu zaredom, policija zabranila proslavu Preobraženja Hrista u crkvi na Ivanovim koritima, plašeći se sukoba dviju strana.
U izvještaju se takođe navodi i da je Osnovni sud u Podgorici kaznio glavnog urednika crnogorskog izdanja „Informer” Novaka Uskokovića sa 5.000 eura zbog objavljivanja uvredljivog članka na račun Albanaca. U dokumentu Stejt departmenta, između ostalog, konstatuju i da su Vlada i SPC nastavile da se osporavaju oko imovinskih pitanja, u vezi sa zahtjevima tzv. CPC da koriste neke od crkava i manastira koje su pod kontrolom Srpske pravoslavne crkve.
– Tokom godine nijedna vjerska zajednica nije povratila vlasništvo nad imovinom koju je potraživala, niti je Vlada ponudila kompenzaciju za bilo koji dio te imovine. Vlada je nastavila svoju politiku neusvajanja zakona kojima se predviđa restitucija crkvene imovine koju je oduzela komunistička jugoslovenska vlada – navodi se u izvještaju Stejt departmenta za 2015. godinu i naglašava da je Vlada u prošloj godini obezbijedila finansijsku pomoć za sve vjerske zajednice, uključujući i neregistrovane. Navodi se da je Upravni sud ponovo poništio odluku Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) da odbije dozvolu boravka u državi svešteniku SPC Veliboru Džomiću i naložio MUP-u da ponovo razmotri slučaj i da mu se obezbjedi privremeni boravak u Crnoj Gori dok se predstavka preispituje.
– Džomić je bio primoran da u februaru napusti zemlju i van države je proveo šest mjeseci dok je slučaj bio u toku. Agencija za nacionalnu bezbjednost je u avgustu saopštila da Džomić više „ne ugrožava nacionalnu bezbjednost i mir”. Džomić je ranije kazao da (tadašnji) ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević vrši progon Srpske pravoslavne crkve i njenog sveštenstva. Džomić nije dobio dozvolu boravka do kraja godine – navodi se u dokumentu.
Američka vlada analizirala je i slučaj iz septembra prošle godine, kada su vjernici SPC spriječili čelnika tzv. CPC Miraša Dedeića da prisustvuje javnim raspravama o nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti u Kotoru i Bijelom Polju. Konstatuje se da su vjernici pokušali da se fizički obračunaju sa Dedeićem, te da su prošli bez hapšenja, dok je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru podnijelo prekršajnu prijavu protiv čelnika tzv. CPC zbog šamaranja vjernika SPC.
U izvještaju piše i da su se nastavili sporovi između SPC i tzv. CPC zbog vlasništva nad 750 pravoslavnih svetinja.
Američki Stejt department konstatovao je tenzije između reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifata Fejzića i tadašnjeg poglavara srbijanske Islamske zajednice Muamera Zukorlića, oko toga ko je predstavljao muslimansku zajednicu u Sandžaku.
– Islamska zajednica u Srbiji nije imala pravni status u Crnoj Gori, ali je imala neke pristalice u zemlji, posebno na sjeveru. Prema Fejziću, Zukorlićev uticaj na muslimane u zemlji je smanjen, ali je optužio Zukorlića za širenje radikalizma među muslimanima u sjevernim djelovima zemlje – navodi se u dokumentu koji je objavila američka vlada.
U izvještaju piše i da je u decembru 2014. godine profesor gimnazije u Baru napustio čas u znak protesta zbog učenice koja je na nastavu došla sa hidžabom.
– U martu je nepoznata osoba, na periferiji Bijelog Polja nacrtala krstove na putu do džamije – konstatuje se u izvještaju.A.O.