Ustavni sud pokrenuo je postupak ocjene ustavnosti odredbe iz Zakona o izboru odbornika i poslanika koja glasi da je izborna komisija dužna da „vodi računa” da olakša pristup biračkom mjestu licima sa invaliditetom. Kako je za „Dan” objašnjeno u sudu, ovo praktično znači da će osporena norma biti proglašena neustavnom.
Inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odrebe iz člana 26 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika pokrenuta je od Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).
Direktor UMHCG Marina Vujačić kazala je „Danu” da su dvaput slali urgencije Ustavnom sudu da uzmu u razmatranje inicijativu i poslije skoro tri godine dobili su rješenje.
– Svakako da prihvatanje inicijative ohrabruje. U usmenoj komunikaciji su nam naveli da se Vlada i Skupština nijesu izjasnile povodom inicijative (što je krajnje neodgovorno i dovoljno pokazuje razumijevanje ali i odnos prema ljudskim pravima osoba sa invaliditetom), ali da ih to ne sprečava da oni odluče po našoj inicijativi. Ovo je jako važno, posebno zato što tada ni dio opozicije nije htio da podrži naše amandmane – rekla je Vujačićeva.
Prema ocjeni Ustavnog suda, osporenom normom nijesu stvoreni normativni uslovi za puno i efikasno učešće lica sa invaliditetom u postupku ostvarivanja biračkog prava. Sud je našao da su državni organi dužni da konkretno navedu posebne mjere radi stvaranja uslova da prava lica sa invaliditetom budu maksimalno zaštićena.
U inicijativi UMHCG Ustavnom sudu tvrdi se da sporna pravna norma nema imperativni karakter, jer je dispozicija norme definisana kao dispozicija norme neobavezujućih pravnih akata (preporuka, smjernica, zaključak i slično).
– Kao dužnost se nameće „vođenje računa” koja je psihička i umna aktivnost i ne može se ni objektivno utvrditi, pa se samim tim ne može primijeniti ni sankcija ukoliko se takva radnja ne preduzme. To upravo znači da je zbog ovakvog definisanja norma u potpunosti neprimjenjiva. Sa druge strane, terminološka odrednica „olakšati pristup” podrazumijeva preduzimanje fizičkih aktivnosti na prevazilaženju, a ne uklanjanju fizičkih prepreka u ostvarivanju biračkog prava. U tom smislu, zanemarujući ostatak norme (pri određivanju biračkih mjesta), ova formulacija značila bi da su članovi opštinskih komisija i odbora ili lica koja oni ovlaste za to dužni da prilikom dolaska lica s invaliditetom na biračko mjesto, istom fizički pomognu da uđe u biračko mjesto i na taj način ostvari svoje biračko pravo – navodi se u inicijativi UMHCG.
Piše i da „radnja” vođenja računa o olakšavanju pristupa mora da se preduzme od članova opštinskih komisija i odbora ili lica koja oni ovlaste za to na dan izbora, to jest na dan kada lica s invaliditetom ostvaruju svoje biračko pravo i pritom se sreću s fizičkim preprekama.
– Međutim, postojeća norma nalaže da se pomenuta radnja sprovodi prilikom „određivanja biračkih mjesta”, što je nemoguće sprovesti. Naime, prilikom određivanja biračkih mjesta moguće je jedino odabrati pristupačno, djelimično pristupačno ili nepristupačno biračko mjesto. Ova norma je, osim što nameće obavezu čije je kršenje nedokazivo, i kontradiktorna, jer je radnju nemoguće izvršiti u vrijeme kada se to njome traži – tvrdi se u tekstu inicijative.
M.V.
Kršenje međunarodnih standarda
Iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) naveli su da sporna norma ukazuje i na kršenje međunarodnih standarda na koje se crnogorska država obavezala.
– Norma nije saglasna sa Ustavom Crne Gore i Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom, koju je naša država ratifikovala 2009. godine – poručuju iz UMHCG.