Crnogorska Vlada na poslednjoj sjednici utvrdila je Predlog zakona o Vojsci Crne Gore kojim se, između ostalog, uvodi mogućnost dobrovoljnog služenja vojnog roka sa oružjem, i to za lica koja nijesu starija od 23 godine. Za služenje vojnog roka kandidati se prijavljuju preko konkursa, a da bi bili primljeni ne mogu imati državljanstvo druge države, i ne smiju biti krivično gonjeni ili osuđivani ili biti bezbjednosna smetnja. Dobrovoljni vojni rok trebalo bi da se uvede od 2019. godine.
Odluku o prijemu regruta donosi ministar, a sa primljenim kandidatima potpisuje se ugovor kojim se uređuje vrijeme trajanja služenja vojnog roka, uslovi za prekid i druga prava i obaveze. Vojni obveznik, kako stoji u zakonu, za vrijeme dobrovoljnog služenja vojnog roka ima pravo na novčanu naknadu i druga prava kao lice u rezervnom sastavu Vojske koje se nalaze na obuci.
Zakonom je propisano da će se novčanom kaznom od 150 do 1.500 eura kazniti fizičko lice ako se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu Ministarstva za vršenje vojne obaveze i iznese vojnu knjižicu iz Crne Gore.
Vojni obveznik koji, zbog vjere i ubjeđenja, nije spreman da učestvuje u obavljanju vojne dužnosti koja uključuje upotrebu oružja, ima pravo na prigovor savjesti.
– Vojna obaveza je čast, pravo i dužnost crnogorskih državljana da učestvuju u pripremi za odbranu i angažuju se samo u uslovima ratnog ili vanrednog stanja, u skladu sa zakonom. Vojna obaveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj crnogorski državljanin navršava 18 godina života. Vojna obveza prestaje na kraju kalendarske godine u kojoj vojni obveznik navršava 60 godina života; ako je utvrđeno da je nesposoban za službu u Vojsci i gubitkom crnogorskog državljanstva – precizira se u zakonu.
Iz Vlade je saopšteno da se predloženim zakonom uređuje organizacija i služba u Vojsci. U diskusiji je posebna pažnja posvećena odredbama kojima se preciziraju vojne obaveze građana Crne Gore i to: uspostavljanje evidencije vojnih obveznika, uvođenje dobrovoljnog služenja vojnog roka sa oružjem u miru i obuka i angažovanje vojnih obveznika u uslovima ratnog ili vanrednog stanja.
– U tom kontekstu ocijenjeno je da će ova zakonska rješenja, pored ostalog, doprinijeti afirmaciji Vojske, kao jednom od simbola identiteta i suvereniteta Crne Gore, kao i jačanju svijesti kod mlade generacije o pripadnosti državi. Predloženim rješenjima se, između ostalog, uvodi „merit” sistem u postupku prijema, unapređivanja i izbora za obrazovanje i usavršavanje lica u službi u Vojsci, detaljnije propisuje izgradnja integriteta i prava i obaveze lica u službi. Zakonom se bliže uređuju vojno-policijski poslovi, nadležnost Vojne policije i primjena sredstava prinude, upotreba oružja vojnih lica i nošenje vojnih uniformi, definišu nova stanja u službi i uspostavlja novi sistem ocjenjivanja lica u službi u Vojsci – kažu u Vladi.
Novim aktom daju se široka ovlaštenja ministru odbrane koji obezbjeđuje izvršavanje odluka o komandovanju Vojskom, ali i donosi odluke o upotrebi Vojske u drugim aktivnostima u zemlji. On odlučuje i o prijemu u službu, prestanku službe i o drugim pravima i obavezama lica u službi u Vojsci, unapređuje, postavlja i razrješava podoficire na predlog načelnika Generalštaba. Takođe, zadužen je za dodjeljivanje činova kadetima i odlučuje i o njihovim drugim pravima i obavezama.
Ministar predlaže Savjetu postavljenje i razrešenje načelnika Generalštaba, unapređivanje, postavljenje i razrešenje oficira, te proizvodi u početne činove podoficire i rezervne podoficire. Takođe, ministar predlaže predsjedniku Crne Gore dodjeljivanje odlikovanja licima u službi u Vojsci.
Lice u službi u Vojsci ima pravo i obavezu da brani nezavisnost, suverenost i državnu teritoriju Crne Gore, u skladu sa zakonom i međunarodnim pravom o upotrebi sile. Takođe, mora da čuva naoružanje, materijalna i finansijska sredstva koja su mu povjerena u službi, profesionalno obavlja dužnosti, stručno se usavršava, te da ličnim primjerom discipline, hrabrosti i samopožrtvovanja utiče na druga lica.
Vojno lice može bez naređenja pretpostavljenog upotrijebiti oružje u sprovođenju zadataka u vršenju vojno-policijskih poslova samo kada na drugi način ne može zaštititi živote ljudi i objekte koje obezbjeđuje, odbiti napad ili ukloniti neposrednu opasnost za ljude i objekte koje obezbjeđuje i poštovati pravila službe na dužnosti koju vrši.
M.S.