Pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu trenutno se vode 133 postupka protiv Crne Gore zbog sumnje u kršenje nekog od prava garantovanog Evropskom konvencijom, saopštila je u intervjuu za „Dan” zastupnica naše države pred tim sudom Valentina Pavličić. Ona navodi da je od osnivanja Kancelarije zastupnika pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Crna Gora izgubila 28 sporova, pri čemu je država isplatila odštetu od 759.844 eura.
– Prema dostupnim podacima, na dan 10. maj 2017. godine pred Evropskim sudom za ljudska prava bilo je u radu 133 predmeta protiv Crne Gore. Što se tiče potraživanja u tim sporovima, navedeni podatak nije dostupan, s obzirom na to da čak i u mnogim predmetima koji su već komunicirani Vladi Crne Gore od strane Suda, iznos potraživanja naknade materijalne ili nematerijalne štete nije preciziran od strane samih podnosilaca predstavke, te se neki ukupan iznos iz svih predmeta koji su u radu pred Sudom ne može tačno odrediti – navodi Pavličić.
Ona navodi da je od 2011. do kraja 2016. protiv Crne Gore u Strazburu podnijeto 1.235 predstavki. Najviše ih je bilo 2011. i to 314, a najmanje 2015. – 129, da bi se naredne godne ta cifra povećala na 165.
– Ukoliko se pogleda broj podnijetih predstavki u 2016. godini u odnosu na prethodnu, može se istaći da je taj broj povećan u procentualnom smislu za nekih 28 odsto. U vezi sa prethodnim, možemo reći da ovaj procenat prati i povećan broj podnijetih predstavki uopšte prema Sudu u 2016. godini (na nivou Suda 32 odsto je povećan broj podnijetih predstavki). Ukupno u radu Evropskog suda prema Crnoj Gori na kraju 2016. godine ostalo je 111 predmeta po kojima Sud treba da donese odluku. Ovaj podatak nam ukazuje da i pored činjenice o povećanom broju podnijetih predstavki protiv Crne Gore Sudu u 2016. godini, veliki broj njih se već u prvoj fazi postupka odbacuje kao neprihvatljiv. Navedeni podaci su objavljeni u Izvještaju o radu Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu za 2016. – kaže Pavličić.
Imajući uvid u sve navedeno, Pavličić smatra da se zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda mora ostvarivati na svim nivoima, počev od organa državne uprave i lokalne samouprave, a svakako pred redovnim sudovima.
– Kao što se vidi iz gorenavedenih podataka, uvećani broj predstavki koje su podnijete protiv Crne Gore u procentualnom smislu je na nivou drugih država članica Savjeta Evrope, te se prethodno ne može ni na koji način pripisati „neažurnosti“ crnogorskih sudova. S tim u vezi treba naglasiti da je poslednjih godina ostvaren značajan napredak u domaćem pravosuđu po pitanju primjene Konvencije i njenih standarda, a naročito u kontekstu primjene prakse Evropskog suda za ljudska prava prilikom donošenja domaćih odluka –kaže Pavličić.
Ona dodaje da je institucija zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava ustanovljena Uredbom Vlade Crne Gore 2006, a Kancelarija zastupnika je počela sa radom u maju 2009. Od tog momenta, pa do kraja 2016. godine, Evropski sud za ljudska prava je komunicirao Kancelariji ukupno 193 predmeta, od ukupno podnijetih preko 1.200 predstavki.
– U toku 2017. primili smo još osam predmeta, tako da smo u radu Kancelarije od momenta osnivanja imali ukupno 201 predmet u kojima se država izjašnjavala ili se izjašnjava u pogledu pritužbi koje navode podnosioci predstavki. U odnosu na Crnu Goru do danas je donijeto ukupno 28 presuda u kojima je konstatovana povreda nekog konvencijskog prava. S druge strane, ako uzmemo u obzir podatak da je samo tokom 2016. godine Evropski sud za ljudska prava samostalno odbacio kao neprihvatljive preko 180 predstavki, kao i činjenicu da se nijedan predmet u odnosu na Crnu Goru ne nalazi pod pojačanim nadzorom, da nemamo pilot presude, što znači da ne postoji neko sistemsko kršenje ljudskih prava, smatram da se brojka od 28 donijetih presuda protiv Crne Gore ne može gledati u nekom negativnom kontekstu koji bi ukazivao na sistemske probleme u zaštiti ljudskih prava, što je i apostrofirano na poslednjem sastanku predsjednika Vlade Crne Gore i predsjednika Evropskog suda za ljudska prava – kaže Pavličić dodajući da je od početka rada Kancelarije zastupnika pa do kraja 2016. godine, po presudama i po osnovu zaključenih prijateljskih poravnanja pred Evropskim sudom, država Crna Gora iz budžeta isplatila ukupan iznos od 759.844,63 eura.M.S.
Slika suda uvijek subjektivna
Na pitanje kako objašnjava mnogo veći stepen povjerenja građana u sud u Strazburu nego u domaće sudske instance, Pavličić kaže da tu nema ništa sporno.
– Međutim, kod činjenice da postoji neuporedivo veći broj predmeta i sporova koje građani Crne Gore vode pred nacionalnim sudovima, prirodno je da je i veći broj nezadovoljnih lica koji su u nekoj instanci pred domaćim sudovima izgubili spor u odnosu na suprotnu stranu. Samim tim se i stvara neka slika sudova u očima pojedinca, koja je uvijek subjektivnog karaktera i ne može biti reprezent stručnosti nekog pojedinog sudije ili suda kao institucije. Treba dodati da je država Crna Gora kroz rezultate koje je postigla kroz zatvaranje gotovo svih predmeta u kojima je utvrđena povreda, pokazala spremnost da odgovori na probleme koji se mogu javiti u njenom sistemu, pa je od strane Komiteta ministara Savjeta Evrope, koji prati nadzor izvršenja presuda Evropskog suda, uvrštena u krug država koje blagovremeno i dobrovoljno postupaju po presudama ovog suda – zaključuje Pavličić.
O majkama drugom prilikom
Na pitanje da li očekuje da će zbog ukidanja naknada za majke doći do povećanog broja pritužbi sudu u Strazburu, Pavličić navodi da je još rano za komentarisanje.
– Predthodno ne bih mogla da komentarišem sa stanovišta pozicije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, s obzirom na to da do danas od suda nije komuniciran nijedan predmet koji se tiče predmetne odluke. O eventualnoj namjeri da se podnesu pritužbe, tj. predstavke Evropskom sudu za ljudska prava, upoznata sam koliko i cjelokupna crnogorska javnost, odnosno preko medijskog izvještavanja. Da li će i koliko predstavki biti podnijeto Evropskom sudu zbog predmetne odluke, zaista ne bih mogla da procijenim – kaže Pavličić.