Dobar odnos prema zajednici, human rad i pomoć najugoženijima u Crnoj Gori mogu biti kažnjivi zakonom. Zakonom o volonterskom radu predviđene su kazne do čak 20.000 eura ako, na primjer, volontira dijete mlađe od 15 godina ili se volonteru u volontersku knjižicu ne upiše vrijeme i vrsta volonterske usluge. Predstavnici dijela organizacija koje u Crnoj Gori pružaju značajne volonterske usluge smatraju da nosioci vlasti ne promovišu volonterizam, što je vrlo problematično u situaciji kada je veoma mali broj ljudi koji bi nešto radili vođeni humanim pobudama.
I u Crnoj Gori juče je obilježen 5. decembar, Međunarodni dan volontera.
Izvršna direktorica Asocijacije za demokratski prosperitet Zid Sanda Rakočević saopštila je da devet godina, otkad je Ministarstvo rada i socijalnog staranja usvojilo strategiju razvoja volonterizma, svaki naredni korak donosioca odluka obeshrabruje volontiranje i stimuliše njegovu neadekvatnu upotrebu. Ona je istakla da Zakon o volonterskom radu ne podstiče volontiranje i razvoj volonterizma „već reguliše neki čudan oblik radnog angažmana bez naknade i zasnivanja radnog odnosa“.
– Svi poslodavci koji zloupotrebljavaju ugovor o volonterskom radu državu uskraćuju za porez. Imamo informaciju da je tokom prošle godine bilo angažovano 228 lica u državnoj upravi, ne računajući nekoliko agencija i ministarstava koji nijesu dostavili podatke, na puno radno vrijeme po ugovoru o volonterskom radu, izbjegavajući uplatu poreza, doprinosa i zagarantovanih zarada za profesionalne pozicije koje pokrivaju. Da ne govorimo da u Zakonu o unitrašnjim poslovima morate da volontirate nakon radnog vremena, ako mislite da hijerarhijski napredujete, da u sudovima morate da volontirate dvije godine da biste ispunili uslov za polaganje pravosudnog ispita. Ovo su samo neki od primjera zloupotrebe volontiranja – ukazala je Rakočević.
Ona ističe da je „jedinstvenost“ crnogorskog zakonskog rješenja i u dozvoljenim satima angažmana volontera, koji iznosi 40 sati nedjeljno. Kako kaže, prethodna revizija ovog zakona „zakucala je volontiranje za postojeće predrasude i dala pravno uporište svima koji volontiranje doživljavaju kao rad za džabe“.
– To nije jedini presedan kada je u pitanju regulisanje volontiranja kod nas, tj. kako su ga nazvali znanci volontiranja Zakon o volonterskom radu sadrži i kaznene odredbe. Poslednjim promjenama zakona iz 2015. dobili smo i kaznene odredbe, koje se po važećem zakonu kreću u rasponu od 500 do 20.000 eura po jednom od 16 kažnjivih osnova. Kako je zakon pisan jezikom kaznenih odredbi i normama koje limitiraju da pojedinci koriste svoje slobodno vrijeme kako žele, limitiraju strance da volontiraju u Crnoj Gori, djeci je zabranjeno volontiranje, dok mladi starosnog uzrasta od 15 do 18 godina mogu da volontiraju uz saglasnost roditelja. Nigdje nije predviđena kaznena odredba za institucije koje angažuju volontere na profesionalnim pozicijama, uz to novac koji se uplaćuje kroz ugovor o volonterskom radu oslobođen je plaćanja poreza, što je još jedna mogućnost zloupotrebe. Našim zakonskim rješenjem nije samo pojam volontiranja uništen, malo je reći degradiran, koji je opšteprihvaćen u svijetu. Uništen je ambijent – istakla je Rakočević.
Humanitarna fondacija Banka hrane je jedna od organizacija u Crnoj Gori koja svoju pomoć usmjerava u najvećoj mjeri prema najsiromašnijim građanima. Izvršna direktorica Banke hrane Marina Medojević je kazala da takve organizacije, kojih ima na svim kontinentima, svoj rad uglavnom zasnivaju na volonterskom radu. Ona je ocijenila da u Crnoj Gori treba donijeti novi zakon o volonterizmu kojim će, kako je istakla, sadržati podsticajne mjere i institucionalni okvir za razvoj volonterizma.
– Problem volonterizma prepoznat je i u izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori. Kroz dugoročno i kontinuirano volontiranje, volonteri imaju priliku da steknu ili osnaže radno iskustvo i socijalne kompetencije, a istovremeno i organizatori volontiranja da svoju ulogu osnaže u zajednici – kazala je Medojević za „Dan“.
Ona je naglasila da upravo volontiranje, kao društveni fenomen i jedan od načina socijalnog uključivanja i integracije, ima moć da doprinese kvalitetu života zajednice i društva u cjelini.
– Volontersko djelovanje stvara prostor u kojem ljudi, bez obzira na nacionalnost, religiju, socioekonomski status i starost, mogu doprinijeti stvaranju pozitivnih promjena u društvu. Mi u Banci hrane CG imamo volontere penzionere, studente, srednjoškolce, osnovce, ali i djecu iz vrtića. Podsticati volonterizam i davati mu institucionalnu podršku znači ulagati u stvaranje humanijeg društva – naglasila je ona.
Medojević smatra da su obrazovanje i školski sistem ključni, navodeći da sa djecom u vrtićima i školama treba mnogo više raditi i razgovarati o filantropiji i volonterizmu na njima razumljiv način. Ona poručuje da je potrebno uvesti obavezno volontiranje u školama i fakultetima.
–U Americi se učenici oslobađaju plaćanja maturskih ispita ukoliko imaju određeni broj volonterskih sati. Volontiranje je bitno za rast socijalne ekonomije. Više od 100 miliona građana EU daje pozitivan doprinos svojim zajednicama stavljajući na raspolaganje svoje vrijeme, talenat i novac – precizirala je ona.
A.O.
Samo civilni sektor promoviše volonterizam
U Crnoj Gori je potrebno aktivno pričati o psihološkim benefitima koje ljudi dobijaju volontirajući, poručila je izvršna direktorica nevladine organizacije (NVO) Prima Aida Perović Ivanović. Ona je u intervjuu za PR Centar, povodom 5. decembra, Svjetskog dana volontera, istakla da je nezamislivo da postoji društvo koje ne gaji volonterizam „ne samo kao praksu, već kao vrijednost“.
Na pitanje da li se u dovoljnoj mjeri u Crnoj Gori promoviše volontiranje kao aktivnost od interesa za državu, Perović Ivanović je istakla da se time isključivo bavi civilni sektor.
Dovodi u pitanje dobrovoljnost
Da bi aktivnost koja se ralizovala bila volontiranje, prema riječima Rakočević, ona mora da bude dobrovoljna, za dobrobit zajednice (ne pojedinca), besplatna (ne dajete i ne dobijate novac), da ulažete svoje znanje, vještine i vrijeme.
– Naš zakon dovodi u pitanje šta kod nas znači dobrovoljno i na koji način kao narod doživljavamo dobrovoljnost, angažman od 40 sati nedjeljno ima svoje ime i u narodu se zove besplatni – džabni rad, a volontiranje to nije. Šta je dobrobit zajednice? To je pitanje. Da li je to izjednačeno sa dobrobiti pojedinca? To nije volontiranje. To je angažman koji takođe ima svoje ime. Uslov da je nešto besplatno znači da volonteri ne smiju da plaćaju da bi volontirali niti da dobijaju novac za to. I na kraju vrijeme. To je jedini resurs koji ne možemo da recikliramo i koji je samo naš. I uz to nas zakonsko rješenje dovodi u zabludu da svaki pojedinac nema pravo da odluči šta želi da uradi sa svojim slobodnim vremenom – pojasnila je ona.
Rakočević dodaje da u svijetu ima mnogo predrasuda o volontiranju, ali da je samo kod nas činjenično kažnjivo i to ne za one koji ga zloupotrebljavaju.
Pronaći volontera u sebi
Ministar sporta Nikola Janović pozvao je sve građane da pronađu volontera u sebi. On je povodom Međunarodnog dana volontera zahvalio građanima dobre volje koji, bez obzira na godine i profesije, pomažu drugima u nevolji.
– Često ni sami nijesmo svjesni koliko naše malo nekome može značiti mnogo. Bilo da je to bar jednom godišnje donirana krv, izdvojeno malo vremena za posjetu starijim osobama, pružena prva pomoć, pomoć beskućnicima. Sve to će nekome sigurno uljepšati život, a nekad ga možda i spasiti – poručio je Janović, kojem je Crveni krst Crne Gore (CKCG) uručio zahvalnicu za poseban doprinos u ispunjavanju humanitarnih zadataka i misije Crvenog krsta.
Generalna sekretarka CKCG Jelena Dubak kazala je da u Crnoj Gori ima oko 2.000 volontera, kojima je zahvalila za njihovu posvećenost, predanost i odgovornost koju svakodnevno iskazuju u svom radu.
)){kind=small}
