Zakonom o javnim nabavkama trebalo bi bolje urediti sistem nabavki u oblasti bezbjednosti i odbrane, a Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) i Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) su za povjerljive nabavke od 2013. do prošle godine potrošili oko osam miliona eura. To je ocijenjeno na panel diskusiji „Povjerljive nabavke – javne, a tajne”, koja je dio istoimenog projekta, koji Institut Alternativa sprovodi u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo CIN, a uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru regionalnog projekta „Odgovornost, tehnologija i mreža institucionalne otvorenosti u jugoistočnoj Evropi – Action SEE”.
Koordinatorka projekta i istraživač javnih politika u Institutu Alternativa Ana Đurnić pojasnila je da je istraživanje koje je sproveo IA bilo fokusirano na ANB, MUP i Ministarstvo odbrane, a obuhvatilo je period od 2013. do 2017. godine.
– Ključni nalazi istraživanja pokazuju da se trošenje javnog novca na povjerljive nabavke u Crnoj Gori dešava daleko od očiju javnosti, a da ni osnovni podaci o ovim nabavkama, poput akata na osnovu kojih se one sprovode, često nijesu dostupni javnosti – istakla je Đurnićeva.
Ona je kazala da u crnogorskom zakonskom okviru, koji reguliše sistem nabavki u oblasti bezbjednosti i odbrane, postoji „terminološka zbrka” koja se negativno odražava na uređenost ove oblasti. Đurnićeva je navela da je ANB jedina institucija koja ne poriče da sprovodi povjerljive nabavke i koja je uredno dostavila potrošnju o svojim povjerljivim nabavkama, zaključno sa 2016. godinom.
Predsjednica Centra za istraživačko novinarstvo Milka Tadić Mijović ocijenila je da se povjerljivim proglašavaju nabavke koje to nijesu.
– Apsurdno je, ali kako odmiče proces evropskih integracija, koji bi trebalo da dovede do jačanja vladavine prava i strukturnih reformi u našoj zemlji, opadaju medijske slobode i pristup informacijama od javnog značaja – navela je Tadić Mijović.
Prema svim relevantnim međunarodnim organizacijama, kako je rekla, Crna Gora je niže na ljestvici medijskih sloboda danas, nego što je bila prije otvaranja pregovora.
Istraživač Beogradskog Centra za bezbjednosnu politiku iz Srbije, Vladimir Erceg ocijenio je da kada je riječ o nabavkama u oblasti bezbjednosti i odbrane u Srbiji postoje dvije ključne poruke.
– Jedna je da je zakonski okvir javnih nabavki i okvir koji uređuje nabavke u oblasti odbrane i bezbjednosti u najvećoj mjeri usklađen sa tekovinama EU. Dok druga poruka jeste da, uprkos jačanju zakonskog okvira, praksa nabavki u institucijama sektora bezbjednosti ne napreduje, već postoje trendovi koji su poprilično zabrinjavajući – naveo je Erceg.M.S.
DRI evidentira zloupotrebe
Đurnićeva je istakla da je međunarodna ekspertska organizacija SIGMA u izvještaju za prošlu godinu navela da nisu dobra važeća zakonska rješenja za sistem nabavki u oblasti bezbjednosti i odbrane.
– Zbog toga smo ove godine od SIGMA-e za nivo usaglašenosti naših propisa sa zakonodavstvom Evropske unije (EU) dobili ocjenu tri. Jedina svjedočanstva zlupotreba u oblasti odbrane i bezbjednosti, kada je riječ o nabavkama su izvještaji Državne revizorske institucije (DRI). Tokom ovog izvještajnog perioda, DRI je radila reviziju sve tri potrošačke jedinice kojima smo se mi bavili i kod sve tri je utvrdila jednu istu nepravilnost, a to je da se nabavke koje bi trebalo da budu javne nabavljaju povjerljivim procedurama - objasnila je Đurnićeve.