Generalni sekretari Unije slobodnih sindikata (USS) i Saveza sindikata (SSCG) Srđa Keković i Duško Zarubica, iako su članovi vladinog Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, ne prijavljuju imovinu i prihode iako ih je na to mjesto imenovao organ vlasti. Prema rješenju o imenovanju članova Savjeta iz decembra 2016. godine, koje je potpisao premijer Duško Marković, Kekoviću je započeo drugi, a Zarubici prvi mandat u tom tijelu. USS i SSCG su reprezentativni sindikati na državnom nivou, a postoje još dva nepreprezentativna i to – Udruženi sindikat državnih institucija i Reformski sindikat.
Sudeći prema odredbama iz Zakona o sprečavanju korupcije, sindikalni lideri su državni funkcioneri jer je odluku o njihovom imenovanju donijela Vlada. Prema zakonu, javni funkcioner je „izabrano, imenovano ili postavljeno lice u državnom organu, organu državne uprave, pravosudnom organu, organu lokalne samouprave, organu lokalne uprave, nezavisnom tijelu, regulatornom tijelu, javnoj ustanovi, javnom preduzeću ili drugom privredom društvu, odnosno pravnom licu koje vrši javna ovlašćenja, odnosno djelatnosti od javnog interesa ili je u državnom vlasništvu”. Po slovu zakona, funkcioner je i „lice na čiji izbor, imenovanje ili postavljenje organ vlasti daje saglasnost, bez obzira na stalnost funkcije i naknadu”. Članstvo u Savjetu za privatizaciju se plaća oko 300 eura.
Keković juče nije odgovarao na naše telefonske pozive, tako da smo ostali uskraćeni za objašnjenje zašto ne prijavljuje imovinu i da li je uopšte od Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) tražio mišljenje da li ima tu obavezu s obzirom na to da je godinama unazad član Savjeta za privatizaciju.
Njegov kolega Duško Zarubica kazao je za „Dan” da se nije konsultovao sa ASK, jer je „od nedavno član Savjeta”, ali smatra da sindikalni predstavnici ne treba da prijavljuju imovinu jer je takva odluka ranije važila za članove Socijalnog savjeta.
– Jedno vrijeme nijesmo primali naknade, pa je to, čini mi se, nedavno vraćeno. Ne znam tačno jer sam odnedavno član Savjeta, više informacija vam može dati Srđa, on je tamo drugi mandat, mislim da je član pet ili šest godina – kaže Zarubica.
Zanimljivo je da nijesu svi sindikalni predstavnici u Savjetu za privatizaciju smatrali da su oslobođeni prijavljivanja imovine i prihoda. Na primjer, bivši generalni sekretar SSCG Veselin Vujanović je svojevremeno bio član pomenutog vladinog tijela i prijavljivao je imovinu. Prema podacima iz 2008. godine, Vujanović je u Savjetu dobijao naknadu od 200 eura, a godinu kasnije podnio je ostavku.
On je u izjavi za „Dan” kazao da ne može sporiti da je bio javni funkcioner jer ga je Vlada imenovala u svoje tijelo.
– Podnosio sam izvještaje dok sam bio u Savjetu jer sam na to bio obavezan po zakonu. Ne mogu ni sadašnji sindikalci nikako biti izuzeti jer evo i članovi Savjeta RTCG moraju da prijave imovinu. Ako zakon važi, onda ga moraju poštovati svi – izjavio je Vujanović za „Dan”.
On kaže da je Savjet za privatizaciju napustio kada je prešao u RTCG.
– Imenovala me je Vlada i ja sam morao da prijavim imovinu. Tadašnja definicija javnog funkcionera je bila jako slična današnjoj, možda i ista, tako da ne vidim razlog zašto sindikalni lideri ne bi rekli šta imaju. Meni to nije bio problem – istakao je Vujanović.
Prema Zakonu o sprečavanju korupcije, javni funkcioner je dužan da, u roku od 30 dana od dana stupanja na funkciju, podnese Agenciji izvještaj o svojoj imovini i prihodima. Takođe, u obavezi je da kaže šta imaju njegova supruga i djeca ukoliko žive u zajedničkom domaćinstvu.
Dok je na funkciji funkcioner podnosi izvještaj jednom godišnje, do kraja marta tekuće godine za prethodnu, u slučaju promjena na uvećanje imovine preko 5.000 eura, kao i na zahtjev Agencije. U slučaju prestanka javne funkcije, funkcioner je dužan da, u roku od 30 dana od dana prestanka funkcije, o tome obavijesti Agenciju i podnese izvještaj. Onaj kome je prestala funkcija dužan je da jednom godišnje u naredne dvije godine po prestanku funkcije podnese izvještaj sa stanjem na dan podnošenja.
M.S.
Kazna do 2.000 eura
Zakonom o sprečavanju korupcije predviđena je kazna od 500 do 2.000 eura za funkcionera koji ne prijavi imovinu.
Sankcija je zaprijećena ukoliko u toku vršenja javne funkcije funkcioner ne podnese izvještaj jednom godišnje, do kraja marta u tekućoj godini za prethodnu, ili ne prijavi promjenu koja se odnose na uvećanje imovine preko 5.000 eura, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene ili na zahtjev Agencije u roku od mjesec od dana prijema zahtjeva, odnosno pokretanja postupka po službenoj dužnosti.