Bijelo Polje je svojevremeno nosilo epitet jedne od razvijenijih opština, ne samo u Crnoj Gori, već i u bivšoj Jugoslaviji, i to prije svega u privredi u kojoj je u preko deset fabrika bilo zaposleno preko 12.000 hiljada radnika. Danas je ništa drugo do opština prepoznata po brojnim sportskim kladionicama i ogromnom broju nezaposlenih, kazali su iz IO Demokrata Bijelo Polje.
Član IO Demokrata Marko Ljujić osvrnuo se i na sudbinu jedne od fabrika koja nije uspjela da preživi proces tranzicije.
– Fabrika „Vunko” je zapošljavala oko 2.500 radnika. Prvi stečaj uveden je 1992. godine i trajao je do 1996. godine, a radnici su poslati praktično na ulicu. U periodu od 1992. do 2007. godine rasprodata je većina imovine a u junu 2007. procijenjena vrijednost imovine „Vunka” bila je ispod 13 miliona eura, a samo zemljište na kojem je izgrađena fabrika vrijedi 4,1 miliona eura – kazao je Ljujuć.
Naglasio je da je 16. januara 2008. godine fabrika po drugi put otišla u stečaj, a radnici opet završili na ulicu.
– U julu 2008. godine na licitaciji početna cijena fabrike je bila 8.880.000 eura. Kako je vrijeme prolazilo, tako je cijena na licitaciji padala. Nakon toga, radnici su čekali devet godina i poslije 23 licitacije „Vunko” je prodat za 2,2 miliona eura – kazao je Ljujić.
Ljujić je zapitao kako je moguće da za devet godina vrijednost fabrike padne preko šest puta i kome je bilo u interesu da propadne veliki gigant Bijelog Polja. A.Đ.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
