Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Sveta i Miloša ne traže ni poslije godinu i po * Filip pogazio ono što je obećao * Bošnjaci nijesu moneta za potkusurivanje * Petorica osumnjičeni za pomaganje džihadistima * Kosim trotoarima mažu oči da brinu o OSI * Sveta i Miloša ne traže ni poslije godinu i po * Kako se prave punđe
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 18-03-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Milorad Martinović, žrtva policijske torture:
- Tužilaštvo je trebalo da pozove komandira i direktora policije i primora ih da odaju zvjeri koje su učestvovale u mom prebijanju. Umjesto toga, oni kao i svi u državi, poštuju mafijaški zakon omerta i ćute.

Vic Dana :)

Šta radi medvjed kad sretne Čak Norisa?
Legne i pravi se mrtav.
Šta je Čak Noris slušao sedamdesetih?
- Devedesete!

Došao Perica kući iz škole i pita ga mama:
- Je li sine, jel ti koji predmet bio posebno težak?
- Da klupa, pala mi je na nogu!

Mladi bračni par ne priča već tri dana.
Četvrti dan žena nađe na stolu papir na kojem piše:
- Probudi me sjutra u sedam sati, tvoj muž.
Sjutra muž se probudi u pola deset i vidi papir na kojem piše:
- Probudi se sedam je sati, tvoja žena.

Ulazi Ciga u kuću, i na sto stavlja ponosno novi telefon, pa ga žena upita:
• Jel’ ti to novi telefon?
• Jašta, novi Ajfon!
• Auu... pa kol’ko s’ ga platijo?
• Ništa, osvojio ga na trci...
• Kakvoj trci, ko je trč’o?
Ciga će:
• Vlasnik Ajfona, pandur i ja!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Drustvo IZ NVO ZELENI UPOZORILI NA PROBLEME PLAVLJENJA SKADARSKOG JEZERA, DRIMA I BOJANE
Poplavama ugroženo 400.000 ljudi
Poplave u Zeti 2010. godine (arhiva Dana) Poplavama ugroženo 400.000 ljudi Skadarsko jezero trebalo bi transformisati u akvatorij, koji umjesto stihije, poplava, zagađenja, imobilizacije plodnog zemljišta, generiše čistotu, ljepotu, sigurnost i benefite za gravitirajući prostor, smatraju u NVO Zeleni
Poplavne vode Skadarskog jezera, Drima i Bojane, povremeno ili stalno, plave oko 14.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u Crnoj Gori i Albaniji, i one direktno ugrožavaju 400.000 ljudi u jednoj i drugoj državi, upozorili su iz NVO Zeleni. Kako su za „Dan“ kazali iz te NVO, Skadarsko jezero je već 172 godine permanentna opasnost za uže i šire priobalje na crnogorskoj i albanskoj strani, od kada je Drim počeo da skreće od svog prirodnog korita i teče ka rijeci Bojani, neposredno poslije njenog isteka iz Skadarskog jezera.
Takva dešavanja, podizanje nivoa jezera za 3,5 metara, izazvala su, kako objašnjavaju iz ove NVO, nagle, destruktivne promjene, užeg i šireg Skadarskog ekosistema.
– Naravno, najviše je ugrožen čovjek, kao njegov najsloženiji i najvažniji činilac. Svi dosadašnji projekti, između Crne Gore i Turske, Jugoslavije i Albanije, Crne Gore i Albanije, bili su deklarativni i nijesu dali nikakav praktičan efekat (što bi rekli danas „od izbora do izbora“). Konačno, takva stvarnost treba da je osnovna pozadina – platforma za izradu i realizaciju programa, koji će onemogućiti poplave – fiksirati poželjan nivo Skadarskog jezera i generisati krucijalne benefite – ocijenili su iz NVO Zeleni, na čijem je čelu Rako Nikčević.
Smatraju da je na sceni nehtjenje i neznanje i crnogorske i albanske strane, koje baštine Skadarsko jezero, te da retrogradne sile egzistencijalno i razvojno ugrožavaju čitav jedan veoma značajan ekosistem.
– Zadnje, katastrofalne poplave dosegle su nivo jezera od 10,44 metra nadmorske visine (mnm), kada je u gradskim opštinama Golubovci i Tuzi bilo poplavljeno više od 10.000 stambeno-poslovnih objekata, a u nižim djelovima Skadra visina vode je bila dva metra. Poplavne vode Skadarskog jezera, Drima i Bojane, povremeno ili stalno, plave oko 14.000 hektara poljoprivrednog zemljišta: u Crnoj Gori to su prostor glavnog grada Podgorice, opština Cetinje, Bar, Ulcinj, a u Albaniji priobalje Skadarskog jezera, od Božaja do isteka Bojane, desno i lijevo priobalje rijeke Kiri i Drima i desno i lijevo priobalje rijeke Bojane. Poplavama je direktno ugroženo oko 400.000 ljudi na crnogorskoj i albanskoj stani. Ovakva stvarnost generiše materijalne štete i zagađenje poplavljenih površina – fekalnim i drugim vodama, za čiju će dekontaminaciju trebati duži vremenski period i značajna sredstva – upozorili su Zeleni.
Smatraju da bi Skadarsko jezero trebalo transformisati u akvatorij, koji umjesto stihije, poplava, zagađenja, imobilizacije plodnog zemljišta, generiše čistotu, ljepotu, sigurnost i benefite za gravitirajući prostor. Time bi, kako smatraju, bile spriječene poplave i fiksiranje jezera na poželjan nivo, došlo do oslobađanja oko 14.000 hektara sada poplavljene ili periodično plavljene površine u priobalju jezera. Na taj način bi, prema njihovoj analizi, došlo do transformacije tih površina u visoko produktivno poljoprivredno zemljište.
– Tako bi došlo do generisanja veoma značajnih ekonomskih benifita, kroz intenzivno korišćenje novih poljoprivrednih površina i akvakulturni uzgoj ribe – smatraju Zeleni.
Prema njihovoj analizi, problem bi trebalo riješiti formiranjem zajedničkog projektnog tima (Zeleni Crne Gore, Gradska opština Golubovci, Albanski forum Skadarskog jezera i Okrug Skadar).
– Varijantna hidrotehnička rješenja: usmjeravanje Drima u svoje prirodno korito od prije 1846, izgradnja poldera (brana) oko Skadarskog jezera i rijeke Bojane, regulacija i produbljivanje korita rijeke Bojane, ispravljanje meandera rijeke Bojane i usmjeravanje Drima znatno nizvodnije od današnjeg ušća u Bojanu, izgradnja tunela na teritoriji Crne Gore (poželjni nivo jezera – otvoreno more), kao ventila sigurnosti, za evakuaciju voda iznad poželjnog dogovorenog nivoa Skadarskog jezera – navodi se u analizi Zelenih.
Kako ističu, Crna Gora ima pravo da ovaj problem rješava sama, tim prije što bi, kako dodaju, generisao benefite i na albanskoj strani.
Za rješavanje problema, prema njihovoj ocjeni, trebalo bi donijeti idejna rješenja za zaštitu jezera i Bojane od otpadnih voda i čvrstog otpada, za intenzivne valorizacije, novoformiranog poljoprivrednog zemljišta, za zaštitu biodiverziteta i za studije fizibiliteta za integralni projekat.
A.O.

Na Cetinju stabilno

Na Cetinju tokom jučerašnjeg dana nije bilo novih padavina pa je situacija na područjima ugroženim poplavama bila stabilna.Gradonačelnik Cetinja Aleksandar Kašćelan sa članovima Opštinskog štaba za krizne situacije, kao i predstavnicima Komisije za elementarne nepogode obišao je mjesta Rijeku Crnojevića, Karuč, Dodoše i Žabljak Crnojevića, koja su ugrožena poplavama.
Kašćelan je,kako je saopšetno, kazao dasu sve gradske službe podigle nivo spremnosti u cilju preduzimanja preventivnih mjera zaštite od eventualnih poplava.
Načelnik cetinjske službe zaštite Aleksandar Zuber je kazao da nije bilo potrebe za intervencijama u gradu te da sve ekipe prate situaciju,a građani sve eventualne poteškoće mogu da prijave na broj 123.
Na putnom pravcu Cetinje – Lovćen, u mjestu Presjeka, gdje se juče desio odron saobraćaj se odvija nesmetano uz dodatnu opreznost,kazao je šef Službe zaštite Nacionalnog parka Lovćen Đorđe Kaluđerović.
Kaluđerović je ukazao i da je zbog obilnih padavina, u mjestu Blatišta došlo do formiranja jezera,dok su Dolovi djelimično pod vodom.Z.P


Brane Stari grad

Usled vrlo niskog vazdušnog pritiska i jakog juga koji udara kroz Otrant, došlo je do nezapamćenog rasta mora u Baru. U Rafailovićima, Petrovcu, Budvi, Ulcinju i Herceg Novom more je takođe “podivljalo”, pa veliki talasi snažno udaraju od obalu.U Budvi talasi su prekrili i šetalište pored mora, prenio je sinoć CdM.
Iz budvanskog Sekretarijata za komunalno stambene poslove apelovali su na građane da zbog najavljenog nevremena uklone vozila iz zone Starog grada, kako bi, u slučaju da bude bilo potrebe, službena vozila vatrogasne službe mogla neometano proći.Kako su naveli, ulazak za vozila u Stari grad je zabranjen do daljnjeg.


Eliminisali bi velike štete

Prema ocjeni NVO Zeleni, brojni su benefiti takvog projekta.
– Postiže se stabilan, kontrolisan i poželjan nivo Skadarskog jezera. Skadarsko jezero se transformiše od sadašnjeg generatora poplava i zagađenosti u eko čisti i kontrolisani jezerski ekosistem, eliminišu se velike štete – ekološko-ekonomske, koje izazivaju poplavne vode, formiraju se nove, visoko produktivne, poljoprivredne površine. Generišu se značajni društveno ekonomski i ekološki benefiti (čista životna sredina, prihod, dobit, zaposlenost, multiplikativni efekti) – ocijenjeno je iz te NVO.


Vatrogasci distribuiraju vodu

Podgorički vatrogasci već dva dana distribuiraju vodu najugroženijim mjestima od poplava u Gradskoj opštini Golubovci. Komandir Službe zaštite Andrija Čađenović navodi da se građani za angažovanje cisterne mogu obratiti kriznom štabu GO Golubovci, koji će nakon toga, zahtjeve uputiti nadležnima.
– U toku prethodna 24 sata Služba zaštite Glavnog grada preduzela je sve mjere i aktivnosti radi adekvatne pripreme ljudskih i materijalnih resursa zbog mogućeg nevremena u toku vikenda. Na terenu se vrše stalni obilasci, procjena stanja i razmjena informacija sa ostalim subjektima sistema zaštite i spasavanja, a u toku obilazaka informiše se stanovništvo o postupanju u slučaju potrebe radi zaštite imovine i razmjenjuju kontakti. Na zahtjev GO Golubovci distribuira se voda za piće u najugroženijim mjestima gradske opštine – naveo je Čađenović.N.S.

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"